Gospodarstvo ALARMANTNI PODACI

Američki javni dug dosegnuo 140 posto BDP-a

Rastući javni dug SAD-a ozbiljan je problem nad kojim američki kongresnici još uvijek zatvaraju oči, piše The Japan Times. Ukupni državni dug dosegnuo je 140 posto BDP-a

Dok se niz članica Europske unije bori s rastućim državnim dugovima i deficitima, problem rasta američkog javnog duga nije ništa manje opasan, prenosi u petak The Japan Times (JT).

Tako je ukupni američki javni dug u ovom trenutku dosegnuo 140 posto BDP-a, što uključuje ne samo dug središnje vlade SAD-a od 13,2 milijarde dolara, nego i tri milijarde dolara duga saveznih država, okruga i gradova. Dodatno, tu je i 3,9 milijardi dolara duga financijskih agencija specijaliziranih za hipotekarno stambeno kreditiranje (Fannie Mae, Freddie Mac i dr.), koje trenutačno potpisuju više od 90 posto svih američkih hipotekarnih kredita za kuće i stanove.

'Najveća opasnost za američku sigurnost dolazi od njezinog državnog duga', upozorava visoki vojni dužnosnik SAD-a Mike Mullen, a s njim se slaže 40 posto Amerikanaca. Istovremeno, prema istraživanjima, manje od 30 posto američkih građana smatra da je najveća prijetnja američkoj sigurnosti terorizam. Naime, status SAD-a kao velesile uvijek je bio povezan s razinom državnog zaduživanja.

Izostanak duga prometnuo je Ameriku u svjetsku silu u doba Prvog svjetskog rata (od 1914. do 1917). Tada je SAD prerastao iz dužnika, čiji je javni dug iznosio tri milijarde dolara (uglavnom prema Velikoj Britaniji), u vjerovnika za otprilike isti iznos, jer je kreditirao europske ratne saveznike sa šest milijardi dolara. Daljnje tri milijarde dolara kredita za poslijeratnu obnovu Europe učvrstile su status SAD-a kao glavnog svjetskog kreditora, kojem je suficit državnog duga iznosio 8 posto BDP-a.

Navedenim promjenama u međunarodnom kreditiranju, Sjedinjene Države su zamijenile Veliku Britaniju kao tradicionalno središte globalnog financijskog i monetarnog sustava. Prije Amerike, zahvaljujući 'zlatnom standardu' i britanskoj političkoj stabilnosti, London je stoljećima bio glavni svjetski izvor kapitala i financiranja.

PALI SVJETSKI BANKAR

Američka uloga glavnog svjetskog bankara našla se pred velikim izazovom za mandata predsjednika Richarda Nixona koji je ukinuo vezu dolara i 'zlatnog standarda'. SAD je ostao glavni svjetski vjerovnik do 1986/87, kada je ponovno prešao u grupu dužničkih nacija. U sljedećih dvadeset godina američki dug se kretao na razinama oko tri milijarde dolara, ovisno o kretanju tečaja američke valute, piše JT. Devedesetih godina prošlog stoljeća SAD je počeo uvoziti sve više i više kapitala, posebice iz Azije. Na početku ovog stoljeća Kina je Americi postala glavni izvor financiranja duga, zbog čega je Američka središnja banka mogla zadržavati niske kamatne stope.

Švedski ekonomist Axel Leijonhufvud je predvidio da će cijena imovine rasti i pogoršati kvalitetu kredita, a financijske inovacije i eksperimenti uskoro su omogućili da se njegove crne prognoze obistine. Dovoljno je sjetiti se, piše JT, da je 2008. godine bilo samo dvanaest javnih kompanija na svijetu s vrhunskim kreditnim rejtingom - AAA - ali čak više od 60.000 financijskih tvrtki, uglavnom američkih i s istim rejtingom, koje su nudile strukturirane financijske proizvode. Tako se Amerika iz svjetskog bankara transformirala u svjetski hedge fond.

S tom je promjenom zaboravljen tradicionalni bankarski imperativ o zadržavanju povjerenja. U rastućem američkom dugu, navodi JT, generiran je utjecaj ostataka slomljenih etičkih ideala o financijama, kao što se u ogromnom talijanskom javnom dugu reflektira rasipništvo države u prošlosti.

Američki Kongres je svjestan dramatične financijske situacije, no njegovi članovi šute o tome, piše japanski list. Ipak, američki predsjednik je u dobra stara vremena bio obvezan objavljivati petogodišnju procjenu fiskalne pozicije zemlje, a sada mora davati godišnju financijsku prognozu.

Kina i Hong Kong će možda jednog dana biti spremi za ulogu svjetskog bankara, ali trenutačno svijet više nema novu veliku silu koja bi prihvatila tu odgovornost, kao što je to učinio SAD 1914, zaključuje JT.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još

Tečajna lista

| Sve valute
HNB | 10.12.2016.
Valuta Šifra Jedinica Kupovni Srednji Prodajni
AUD 036 1 5,302401 5,318356 5,334311
CAD 124 1 5,373318 5,389486 5,405654
CZK 203 1 0,277981 0,278817 0,279653
DKK 208 1 1,010147 1,013187 1,016227
HUF 348 100 2,390231 2,397423 2,404615
JPY 392 100 6,179448 6,198042 6,216636
NOK 578 1 0,837800 0,840321 0,842842
SEK 752 1 0,775236 0,777569 0,779902
CHF 756 1 6,964840 6,985797 7,006754
GBP 826 1 8,931256 8,958130 8,985004
USD 840 1 7,081029 7,102336 7,123643
EUR 978 1 7,512972 7,535579 7,558186
PLN 985 1 1,692415 1,697508 1,702601
=