Riječ je o kreditu iz posebnog fonda njemačke Vlade pod nazivom "Međunarodna inicijativa za zaštitu klime" koji se realizira posredstvom KfW, a sredstva će se koristiti isključivo za financiranje projekata energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije (OIE) koje provode dvije HEP-ove tvrtke - HEP - ESCO i HEP - Obnovljivi izvori energije.

Predsjednik Uprave HEP-a Ivan Mravak ističe da je kredit odobren pod vrlo povoljnim uvjetima - poček od pet godina, rok otplate od 15 godina i kamatu od 4,5 posto.

Zaključivanje ovog ugovora u trenutku krize na svjetskom financijskom tržištu iznimno je bitno za nas jer potvrđuje ozbiljnost i pouzdanost HEP-a kao poslovnog partnera, kazao je Mravak koji se nada da će se suradnja s njemačkim KfW-om nastaviti i na drugim projektima.

Viši potpredsjednik KfW-a Roland Siller istaknuo je da su projekti energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora veliki energetski potencijal Hrvatske, a na njihovu važnost za povećanje energetske neovisnosti ukazala je i nedavna plinska kriza.

Ugovori o kreditu i darovnici, kako je istaknuto, HEP-u će omogućiti nastavak započetih i pokretanje novih projekata na području energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije.

Tvrtka HEP - ESCO do sada je izvela šest projekata javne rasvjete u gradovima, 30 projekata u zgradama i tri u industriji, a već ima pripremljen niz projekata koje će financirati novcem iz kredita.

Riječ je o projektima javne rasvjete u 13 gradova, primjerice Čakovcu, Zagrebu, Metkoviću, Sinju, Kninu, Velikoj Gorici i dr., projektima vodovoda grada Gračaca i male toplane u Velikoj Gorici, itd.

Tvrtka HEP - Obnovljivi izvori energije dugoročno namjerava zauzeti 30 posto tržišta obnovljivih izvora u Hrvatskoj, a sredstva kredita i donacije koristit će za suinvestiranje u projektima na kojima se već radi, kao i za pripremu novih projekta.

HEP - Obnovljivi izvori trenutno u suradnji s vodećim stranim i domaćim tvrtkama pripremaju nekoliko projekata gradnje vjetroelektrana, elektrana na biomasu, malih hidroelektrana te solarnih elektrana.

Tako je s austrijskim tvrtkama Verbund i BEWAG razvijen projekt izgradnje velike vjetroelektrane snage 100 megavata kod Knina, a partner u projektu je i tvrtka Dalekovod s kojom HEP surađuje i na projektima vjetroelektrana na drugim lokacijama. S Hrvatskim šumama pak razvija se projekt elektrana na biomasu, a prvo takvo kogeneracijsko postrojenje veće snage planira se u Glini.