Gospodarstvo ANALIZA ZORANA MALENICE

U Hrvatskoj je sve više 'novih siromaha'

Sociolog Zoran Malenica za tportal analizira najnovije podatke Svjetske banke koji bilježe enormni rast unutar skupine ljudi otpuštenih u posljednje vrijeme kao posljedica gospodarske krize

Nadolaskom gospodarske krize krajem 2008. i početkom 2009. godine, koja se je posebno izražavala u gubitku radnih mjesta (prema približnim procjenama, u 2009. godini je izgubljeno oko 60.000 radnih mjesta), moglo se pretpostaviti da će ona utjecati na pogoršanje socijalnog položaja znatnog broja hrvatskih građana i obitelji.

Zadnje istraživanje proširenosti siromaštva u hrvatskom društvu, prije nego je nastupila gospodarska kriza, bilo je obavljeno za 2004. godinu, a proveli su ga stručnjaci Svjetske banke. Rezultati tog istraživanja objavljeni su u dokumentu pod naslovom Hrvatska – ocjena životnog standarda (Zagreb, siječanj 2007. godine).

Za izračun linije siromaštva korišteni su podaci iz Ankete o potrošnji kućanstava u Hrvatskoj koju provodi Državni zavod za statistiku (DSZ). Na osnovu tih podataka izračunate su linije siromaštva, izražene u kunama na godišnjem nivou za 2004. godinu, za nekoliko obitelji s obzirom na broj članova: 1) Odrasli samac - 22.145 kuna; 2) Par bez djece – 33.217 kuna; 3) Roditelj s jednim djetetom – 28.788 kuna i 4) Par s dvoje djece – 46.504 kune.

Na osnovu ove metodologije utvrđeno je da je stopa siromaštva u 2004. godini iznosila 11,1 posto. Izraženo u apsolutnoj brojci, to znači da je 2004. oko 470.000 građana bilo relativno siromašno (pošlo se od pretpostavke da je te godine u Hrvatskoj živjelo oko 4.350 000 stanovnika).

Međutim, nije bio zanemariv i broj građana koji su jako izloženi riziku siromaštva. To su oni stanovnici koji su raspolagali sa 22.145 – 27.500 kuna godišnje. Njih je bilo oko 447.000 ili 10,6 posto. Ako zbrojimo siromašne i rizično siromašne, dobivamo brojku od oko 920.000 stanovnika ili 21,7 posto.

Najnoviji podaci o proširenosti siromaštva u hrvatskom društvu sadržani su u novom dokumentu Svjetske banke koji nosi naslov: 'Hrvatska – socijalni utjecaj krize i jačanje otpornosti' (Zagreb, 2010).

U ovom dokumentu se o siromaštvu raspravlja iz obzora uznapredovale gospodarske krize i posebno naglog porasta nezaposlenosti. Autori ovog dokumenta su se oslonili i na rezultate Ankete o potrošnji kućanstava u Hrvatskoj za 2008.

Rezultati ovog istraživanja su potvrdili neka obilježja siromašnih do kojih se došlo i u ranijim istraživanjima siromaštva, ali su ukazali i na neke nove negativne momente vezane za siromašne.

Kriza mijenja socijalnu sliku


Jedan od glavnih nalaza ovog istraživanja ukazuje na pojavu 'novih siromaha'. Oni se regrutiraju iz skupine onih koji su nastupom krize ostajali bez posla. To su pretežno kvalificirani radnici iz proizvodnje, muškog spola, u primarnoj dobi. (Žene, mladi i administrativni radnici manje su pogođeni krizom.) Oni su najčešće primarni hranitelji obitelji, pa to može utjecati na zapadanje u siromaštvo obitelji čiji su oni nositelji i hranitelji. Nasuprot tome, prije krize teret prilagodbe tržišta rada snosili su najviše sekundarni hranitelji (mladi, žene). Bitno je naglasiti da postoji veća vjerojatnost da će do osiromašenja kućanstva dovesti nezaposlenost primarnog hranitelja nego nezaposlenost sekundarnog hranitelja.

Iz ranijih istraživanja je vidljivo da postoji jaka veza između radnog statusa neke osobe i njegovog ili njezinog dohodovnog statusa. Za nezaposlenu osobu postoji tri puta veća vjerojatnost da će biti siromašna nego zaposlena osoba. Istodobno, rizik siromaštva opada s povećanjem broja zaposlenih članova kućanstva.

Stopa apsolutnog siromaštva (označava broj osoba koje ostvarenim prihodima tijekom godine ne mogu podmiriti egzistencijalne ili primarne potrebe), mjerena korištenjem linije siromaštva prema paritetu kupovne moći (PKM) od pet američkih dolara dnevno, iznosila je dva posto i među najnižima je među zemljama Europe i Srednje Azije. Izraženo u apsolutnoj brojci i pod pretpostavkom da u Hrvatskoj živi oko 4.350 000 stanovnika, to bi bilo oko 88.000 građana.

Stopa relativnog siromaštva (označava broj osoba koje tijekom godine ostvaruju ispod 60 posto medijanskog dohotka) iznosila je 18 posto ili, u apsolutnoj brojci, 783.000 građana.

Krizni porez manje pogodio siromašne

Za 2009. godinu istraživači Svjetske banke su simulirali procjenu stope siromaštva (razlog je to što je istraživanje provođeno tijekom te godine). Za te svrhe razlikovali su nižu liniju siromaštva (ona kao siromašne definira 10 posto najsiromašnijih građana) i gornju liniju siromaštva (ona kao siromašne definira 20 posto najsiromašnijih u distribuciji potrošnje).

Pod pretpostavkom da će pad potrošnje u 2009. godini biti -7,1 posto, niža linija siromaštva bit će 13,5 posto, a gornja linija siromaštva 25,1 posto. Ako pad potrošnje bude -9,0 posto, niža linija siromaštva bit će 14,0 posto, a gornja linija čak 26,9 posto.

Gotovo sav porast stope siromaštva bio je izazvan gubitkom radnih mjesta i smanjenjem realnih plaća koje je dovelo do pada dohotka kućanstava i potrošnje. Nasuprot tome, niz promjena u politici uvedenih sredinom 2009. godine, koje su bile usmjerene na zaštitu javnih financija i time održavanje makroekonomske stabilnosti, imala je veoma ograničen negativni učinak na siromašne. Primjerice, uvođenje poreza solidarnosti (tzv. kriznog poreza), porast premije dopunskog zdravstvenog osiguranja ili ukidanje subvencija za udžbenike nisu izrazito pogodile siromašne jer je veći dio njih bio oslobođen tih nameta. Zbog toga su oni snosili vrlo mali dio ukupnog učinka politike u 2009. godini – 0,8 posto poreza solidarnosti, 2,4 posto zdravstvene participacije i 1,4 posto troška ukidanja besplatnih udžbenika.

Uzroci siromaštva


Kad je riječ o uzrocima zbog kojih neki pojedinci ili obitelji zapadaju u siromaštvo, osim nezaposlenosti, tu je nisko obrazovanje i niske mirovine koje prima dio umirovljenika. Što se tiče utjecaja broja članova obitelji na siromaštvo, utvrđena je jedna specifičnost: među siromašnim obiteljima srazmjerno je veći udio jednočlanih i dvočlanih obitelji i onih koje imaju šest i više članova obitelji. Među najsiromašnijim decilom (10 posto građana) bilo je više od 40 posto pojedinaca iz jedno i dvočlanih kućanstava i 20 posto onih koji su živjeli u velikim kućanstvima.

S obzirom na snažnu povezanost između rezultata tržišta rada (tj. povećane nezaposlenosti) i siromaštva, bilo bi potrebno za vrijeme krize uvesti dodatne mjere borbe protiv siromaštva koje bi bile usmjerene na novonezaposlene. Njima bi trebalo osigurati privremenu dohodovnu potporu i omogućiti brzo zapošljavanje, što bi spriječilo njihovu dugotrajnu nezaposlenost i s njom povezanog propadanja vještina i volje za rad.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još

Tečajna lista

| Sve valute
HNB | 03.12.2016.
Valuta Šifra Jedinica Kupovni Srednji Prodajni
AUD 036 1 5,239415 5,255181 5,270947
CAD 124 1 5,308983 5,324958 5,340933
CZK 203 1 0,277985 0,278821 0,279657
DKK 208 1 1,010416 1,013456 1,016496
HUF 348 100 2,393107 2,400308 2,407509
JPY 392 100 6,202648 6,221312 6,239976
NOK 578 1 0,838173 0,840695 0,843217
SEK 752 1 0,766234 0,768540 0,770846
CHF 756 1 6,982157 7,003166 7,024175
GBP 826 1 8,908496 8,935302 8,962108
USD 840 1 7,062185 7,083435 7,104685
EUR 978 1 7,516989 7,539608 7,562227
PLN 985 1 1,673603 1,678639 1,683675
=