Gospodarstvo DRAMA OKO PATENTIRANJA POVRĆA

Može li vlasnik brokule biti neka korporacija?

Komisija za žalbe Europskog ureda za patente u dvodnevnoj raspravi bavit će se problematikom patentiranja povrća, a ishod rasprave koja se u njemačkim medijima naziva ‘suđenje brokulama’ utjecat će ne samo na birokratska pravila u EU nego i na to hoće li jednog dana povrće, voće, pa čak i krave ili mačke moći biti patent jedne tvrtke koja će onda na tom patentu moći dalje nesmiljeno zarađivati

EP 1069819. EP 1211926. Za širu javnost ove dvije navedene šifre ne znače mnogo, iako se s njima često susrećemo u svojoj prehrani. No, u knjigama Europskog ureda za patente, koji se nalazi u Münchenu, iza tih brojki i slova kriju se zapravo dvije vrste povrća - brokule i rajčica. Ono što je pomalo iznenađujuće jest činjenica da je povrće uspješno prijavljeno kao patent, čemu se ovih dana zajedničkim snagama suprotstavljaju seljaci, ekološki aktivisti, ali i neki političari, koji će sudjelovati na dvodnevnom zasjedanju Komisije za žalbe Europskog ureda za patente. Rasprava koja se oko patentiranog povrća vodi ne tiče se samo birokratskih pravila i odluka, nego toga hoće li jednoga dana povrće, voće, pa čak krave ili mačke biti patent neke firme, koja će na tome bogato zaraditi.

Kontroverze su započele 2002. godine kada je britanskoj tvrtki Plant Bioscience Ltd. uspjelo izolirati glukosinolat, sastojak brokula koji sprječava pojavu raka (bolesti, ne životinje), što je rezultiralo specifičnim postupkom selekcijom brokula prema tome sadrže li tu ljekovitu tvar ili ne. Plant Bioscience je postigao i to da se patent odnosi na sve sjemenke i plodove brokula koje su nastale koristeći njihov postupak selekcije, a sve zahvaljujući pravilu da se odobravaju patenti koji su nastali tehničkom, a ne biološkom manipulacijom, odnosno inovacijom. Dvije godine prije toga, tada bez medijskog interesa, slično je postupilo i izraelsko Ministarstvo poljporivrede, koje je patentiralo rajčice s manje vode u sebi, pogodne za pravljenje kečapa. No danas se svi pitaju kako je uopće moguće da povrće bude nečiji patent, pa su pred Europskim uredom za patente nastupili i predstavnici organizacija poput Greenpeacea, koji zastupaju stav da su biopatenti etički neprihvatljivi, ali i da ugrožavaju budućnost poljoprivrede. S time se slažu i europski seljaci, koji su se u Münchenu početkom tjedna okupili s transparentima kao što su ‘Moj patent pripada Stvoritelju’ i ‘Stop obespravljivanju seljaka’.

Ured za patente se oglasio i priopćenjem, u kojem ističe da oni imaju ovlasti samo u procjeni je li neki postupak tehnički ili biološki utemeljen te na osnovu toga odobriti patent, no ‘nisu u stanju procijeniti društvene, ekonomske i ekološke implikacije, što je zadatak europskih zakonodavaca’. Ekološkim aktivistima to nije dovoljno, jer tvrde da su biopatenti tek početak procesa koji će dovesti do toga da multinacionalne firme posjeduju vrste biljaka i životina kao svoje vlasništvo. Greenpeace upozorava da bi tri-četiri koncerna mogla u budućnosti kontrolirati cijelu proizvodnju voća i povrća, što će, između ostaloga, dovesti do smanjenja različitih vrsta biljaka, jer će se masovno proizvoditi samo one patentirane. S time se slaže i, primjerice, njemačko Ministarstvo poljoprivrede, iz kojega tvrde da se ‘s biopatentima otišlo previše u širinu’. S druge strane, tvrtke sada pokušavaju patentirati sve moguće, pa su se u Europskom uredu za patente do sada bavili i postupkom koji omogućava brže debljanje svinja, što je odbijeno, ali i genom koji kod krava podstiče veću proizvodnju mlijeka.

I dok se javnost zabavlja odredbama europskih birokrata o tome koliko je dug savršen krastavac, u Europskom uredu za patente se vodi borba za spas poljoprivrede od pohlepnih firmi. Odluka u tom žalbenom postpuku, u nekim medijima nazvanom ‘suđenje brokulama’, očekuje se tek u studenom. Ovisno o tome što se dogodi, uskoro ćemo možda umjesto rajčice jesti EP 1211926.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još

Tečajna lista

| Sve valute
HNB | 09.12.2016.
Valuta Šifra Jedinica Kupovni Srednji Prodajni
AUD 036 1 5,215167 5,230860 5,246553
CAD 124 1 5,265261 5,281104 5,296947
CZK 203 1 0,277906 0,278742 0,279578
DKK 208 1 1,009563 1,012601 1,015639
HUF 348 100 2,392584 2,399783 2,406982
JPY 392 100 6,139503 6,157977 6,176451
NOK 578 1 0,832438 0,834943 0,837448
SEK 752 1 0,769900 0,772217 0,774534
CHF 756 1 6,928537 6,949385 6,970233
GBP 826 1 8,838227 8,864821 8,891415
USD 840 1 6,958711 6,979650 7,000589
EUR 978 1 7,509841 7,532438 7,555035
PLN 985 1 1,685257 1,690328 1,695399
=