ENERGETSKA (NE)OVISNOST

Je li kupnja Okolija dobra odluka?

30.01.2009 u 14:24

Bionic
Reading

Stručnjaci uglavnom podržavaju Vladinu odluku da Plinacro preuzme skladište plina Okoli u cilju postizanja energetske neovisnosti Hrvatske, ali smatraju da je to trebalo učiniti znatno ranije. Slavko Linić smatra da bi predviđeni novac trebalo usmjeriti u gradnju novog skladišta

Vlada je jučer dala suglasnost da tvrtka u državnom vlasništvu Plinacro od Ine otkupi podzemno skladište plina Okoli, u cilju postizanja energetske neovisnosti Hrvatske.

Komentirajući razvoj događaja za tportal, Miljenko Šunjić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin, pozdravio je odluku Vlade.

'Konačno se dogodilo ono što se trebalo dogoditi. Da se ranije donijela ova odluka, već smo mogli imati i drugo skladište.'

Davor Štern
, bivši direktor Ine i naftni stručnjak, smatra da sama ideja izdvajanja plinskog poslovanja iz Ine nije loša te da se o tome trebalo i ranije misliti.

'Teško mi je komentirati preuzimanje plinskog skladišta Okoli jer mi nisu poznati uvjeti tog ugovora, primjerice ulazi li u ugovor i cijena plina', izjavio je Štern za tportal.

'Skladište kao takvo ne bi trebalo imati neku veliku vrijednost, a ona sigurno postoji kao knjigovodstvena vrijednost u Ini, a i u procjeni vrijednosti Ine statičkom metodom, koja je prethodila samoj privatizaciji. Samo skladište tj. podzemlje je ionako u vlasništvu države, a Ina ga posjeduje samo kao koncesiju na određeno vrijeme. Za rad samog skladišta potreban je plin, tzv. tehničko prvo punjenje, koje ima svoju vrijednost. Prema tome, osnovna vrijednost skladišta je ustvari plin koji se u njemu nalazi, a o čemu ja nemam nikakve spoznaje.'

Komentar smo zatražili od SDP-ovog zastupnika Slavka Linića, koji je u vrijeme koalicijske vlade bio predsjednik Nadzornog odbora Ine.

'To je najlošija moguća odluka, sa stravičnim posljedicama. Hrvatska je u poslovima plina neovisna od 2002. godine kada je izdvojen i počeo funkcionirati Plinacro, koji je morao osigurati potrošačima transport plina, a to nisu samo cijevi i plinovod, nego i skladišta plina', rekao je Linić.

Linić upozorava da će se Plinacro zadužiti za 500 milijuna kuna u 2009. i utrošiti za kupnju skladišta plina u vrijeme kada nema investicija u Hrvatskoj, umjesto da hrvatski građevinari započnu gradnju četiri puta većeg skladišta te da Plinacro taj novac utroši za nove investicije. Plinski stručnjaci godinama upozoravaju Vladu da nam trebaju nova skladišta jer je Okoli već i sada u funkciji opskrbe plinom.

Prema Jasminku Umićeviću, analitičaru i direktoru londonske tvrtke Oil and Gas Company, Vladinim potezom ne osigurava se energetska neovisnost, nego samo energetska sigurnost.

'Generalno je to dobar potez države, put prema energetskoj sigurnosti. Namjerno kažem sigurnosti, a ne energetske neovisnosti jer ne može biti neovisan netko tko troši jedan promil svjetske energije.'

I Umićević upozorava da je Ina je imala obavezu biti jedini opskrbljivač, a nije u vremenu dok je država bila većinski vlasnik napravila još skladišta.

'Što se pak tiče cijene za Okoli, mislim da se radi o samoj cijeni skladišta bez plina, a ostaje pitanje kako će se valorizirati taj plin, jer će ga Plinacro preuzeti kad prestane zima. Hoće li Ina i dalje puniti to skladište? Prema mojim informacijama, Ina bi trebala uzeti na pet godina Okoli u zakup.'

'Današnjim će se potpisivanjem ugovora na neki način izvršiti primopredaja Ine Mađarima, koji imaju većinu u nadzornom odboru i predsjednika uprave', objašnjava Umićević.

Jučer je najavljeno da Plinacro preuzima skladište plina Okoli za 514 milijuna kuna, a u roku od 60 dana trebao bi pronaći sredstva za kupnju, u čemu bi im trebala pomoći državna jamstva. Ne bude li Plinacro mogao plaćati više od 300 milijuna kuna kredita, ostatak dugovanja na sebe će preuzeti država. Procjenu vrijednosti podzemnog skladišta radila je revizorska kuća PriceWaterhouseCoppers i ona se kretala od 514 do 584 milijuna kuna.

Osim preuzimanja plinskog skladišta, Vlada je najavila pregovore oko izdvajanja kompanije za trgovinu plinom, što je bila dosadašnja komercijala unutar Ina naftaplina. U novoj bi kompaniji suvlasnici bili HEP, Plinacro, Plinara Zagreb, Petrokemija i država. Vrijednost te transakcije još nije procijenjena, a na cijenu će znatno utjecati zaliha plina koju će u tom trenutku kompanija posjedovati.