Predvođena HGK-ovim šefom Nadanom Vidoševićem, u Kabul je doputovala delegacija s predstavnicima 11 hrvatskih tvrtki: sve one po prvi put dolaze u ovu srednjoazijsku državu sa 28 milijuna stanovnika.

Hrvatska pionir na afganistanskom tržištu

'Konačno smo pioniri na nekom novom, brzorastućem svjetskom tržištu. Hrvatska je jedna od samo šest zemalja koje su registrirane pri Afganistanskoj trgovinskoj i industrijskoj komori. To znači da se hrvatske tvrtke mogu javljati na približno 90 posto javnih natječaja koje raspisuje vlada u Kabulu, ali i za projekte iz američkih te fondova Europske unije', objašnjava Stanislav Dunatov, šef HGK-ovog afganistanskog ureda.

Prema njegovim riječima, ratovi koji već tri desetljeća viju Afganistanom vratili su goleme predjele te zemlje u srednji vijek – infrastrukturno, obrazovno i na mnoge druge načine.

Nova vlast, koja se nakon svrgavanja talibana od 2002. godine etablira pod zapadnim protektoratom, nastoji smanjiti kroničnu nezaposlenost. Kroz inozemne donacije domaćim tvrtkama kreće se golemi novac, tvrdi Dunatov. No u Afganistanu fali kompetentnih kadrova i izvedbenih potencijala. Strane kompanije su zato pozvane da se prijavljuju na javne natječaje, ali uz prethodno sklapanje joint venturea s domaćim firmama

'Zbog toga je otvaranje HGK-ovog ureda organizirano kao događaj spajanja hrvatskih i afganistanskih tvrtki. Hrvatski državni proizvođač vojne opreme, tvrtka Alan, susrest će se s afganistanskim ministarstvima obrane i unutarnjih poslova. Podravku povezujemo s Alokozay Groupom (registrirana u Duabiju, op. a.) koja se između ostalog bavi industrijom čaja i ulja za kuhanje. Od naših firmi tu su i Kraš, Dalekovod, Agronomski fakultet, Dok-ing', objašnjava Dunatov.

U Hrvatskoj gospodarskoj komori s ponosom naglašavaju da su, osim Hrvatske, u Afganistanskoj trgovinskoj i industrijskoj komori registrirani još samo SAD, Rusija, Kanada, Pakistan, Indija i Tadžikistan! Dakle, goleme države, svjetske velesile odnosno regionalni geopolitički lideri. Hrvatska djeluje egzotično u tom društvu. Kako njezine kompanije mogu biti konkurentne?

Cijene nas zbog naših vojnika

'Percipirani smo kao mala zemlja, ali s dobrim potencijalima. Ovdje se čulo za Podravku, Inu i Končar. Stranaca ovdje inače nema mnogo, no nama je sjajan imidž stvorila hrvatska vojska (kontingent broji 330 ljudi, op. a.) Naši ovdje uživaju vrlo visok ugled', tvrdi Dunatov.

Šef kabulskog ureda u Afganistanu živi i radi od 2002. godine, praktički od prvih mjeseci savezničke okupacije. Suvlasnik je u Kabulu registrirane američko-afganistanske kompanije Blueberry Corp., koja se bavi graditeljstvom i logistikom. U osam godina života i poslovanja razvio je niz veza u Kabulu.

Kako Hrvatska još nema veleposlanstvo u Afganistanu, a vojno jest prisutna, Dunatov je početkom godine kontaktirao Vidoševića s idejom da Hrvatska postane i ekonomski prisutna u zemlji čija obnova u mnogočemu kreće od nule. Vidošević se zagrijao za inicijativu i nakon dva mjeseca HGK je dovršio registraciju u jednoj od najopasnijih zemalja svijeta.

Ured s radnom površinom od 60 kvadrata smješten je u Karta-e-Charu, stambenoj četvrti obiteljskih kuća, u kojoj jednu takvu HGK dijeli s američkom zaštitarskom kompanijom. Najam, zaštita i ostali troškovi stoje 1.500 dolara mjesečno - kaže Dunatov. U uredu će isprva raditi on i potpredsjednik Zvonimir Radiček te administrativni menadžer-prevoditelj i financijski menadžer (potonja dvojica su državljani Afganistana).

'Najveće prilike za hrvatske kompanije vidim u cestogradnji, podizanju mostova, gradnji tunela. Afganistan je prometno slabo povezan, a nema dovoljno stručnjaka ni opreme. Nadalje, otvaraju se mogućnosti u sferi elektrifikacije i prehrambene industrije, kojoj nedostaje know-how, silosi, mehanizacija... Velika je prilika i za farmaceutsku industriju: 90-ak posto ljekova danas se uvozi iz Pakistana, često su sumnjivog porijekla', objašnjava Dunatov.

Kad je riječ o potražnji, Afganistanu zapravo treba sve - tvrde u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Šef hrvatskog ureda smatra da je u zadnje dvije godine lokalna vlada uspjela koliko-toliko pohvatati konce. Premda je zemlja i dalje izložena gerilskim napadima talibana (osobito na jugu), Dunatov drži da je na sjeveru i istoku (Kabul i Mazar-e Sharif) stanje stabiliziranije nego što se kod nas misli:

'Proboj na ovo tržište nedvojbeno je zahtjevan i rizičan, no u perspektivi bi hrvatskom izvozu mogao otvoriti vrata i na šire, 400-milijunsko tržište srednje Azije.'