Prema službenim statističkim pokazateljima o osobnoj potrošnji hrvatskih kućanstava u razdoblju od 60-tih do danas, hrvatska obitelj danas na hranu odvaja gotovo isto koliko je odvajala, primjerice, te 1972. godine, a jednako se troši i na higijenu, dok se danas čak i manje budžeta izdvaja na odjeću i obuću, a podjednako na, primjerice, promet.

Značajno nam je, međutim, porastao udio režija u ukupnoj potrošnji, a tek malo više izdvajamo za kulturu i razonodu.

Prije 38 godina na hranu smo izdvajali 39 posto budžeta, danas, kažu sindikalne potrošačke košarice, na iće i piće trošimo oko 35 posto budžeta. Prije 38 godina na odjeću smo izdvajalo gotovo 14 posto kućnog budžeta, danas je riječ o nešto manje od deset posto.

Na higijenu smo, kaže statistika, 1972. izdvajali 4,1 posto kućnog budžeta, danas je riječ o 0,8 posto više sredstava, dakle razlika je gotovo beznačajna. Na kulturu i razonodu, za koju danas izdvajamo 13 posto budžeta, tada smo trošili niti četiri posto.

Kako piše zagrebački 'Svijet' iz tog vremena, 'šivanje, vezenje i pletenje tipična je ženska razonoda u Hrvatskoj, jer 60 posto žena te aktivnosti smatra svojim hobijem, u kino ih nikad ne odlazi čak 42 posto, u kazalište ih ide 35 posto'.

Prije četrdeset godina uistinu smo plaćali 'socijalnu' cijenu režija, dok nas se uvjerava da socijalne režije plaćamo i danas, kad na njih, kažu podaci, izdvajamo oko 25 posto više nego tada.

Potrošačka košarica za 1972. godinu kaže da smo na režije izdvajali šest posto kućnog budžeta, danas je riječ o gotovo 30 posto, gleda li se sindikalna košarica minimalnih životnih troškova. Doduše, tada smo u kućanstvima imali i daleko manje aparata na struju, i nismo imali mobitele.