Riječ je o važnoj mjeri iz Vladina programa za oporavak gospodarstva u nadležnosti Ministarstva pravosuđa, koja se odnosi na veliko čišćenje tržišta od trajno nelikvidnih subjekata.

'Nacrt izmjena stečajnog propisa zapravo je gotov i predviđa efikasniji i elastičniji postupak. Tako bi s tržišta nestalo u kratkom roku oko 18.000 subjekata koji su dugotrajno nelikvidni, nemaju zaposlenih ni imovine i duguju oko 11 milijardi kuna', kazao je Bošnjaković za Poslovni dnevnik. 

Cilj aktualnih stečajnih promjena jest pojačati odgovornost u poslovanju trgovačkih društava, a državu osloboditi obveze plaćanja troška stečajnog predujma. Kada Porezna uprava predloži otvaranje stečaja, više neće po novom zakonu morati uplatiti predujam. Kako rad i potrebe sudova financira državni proračun, nema smisla odredba po kojoj Porezna uprava mora uplaćivati predujam stečajnim sudovima da bi ispitali uvjete za otvaranje stečaja.

Država nema nikakav trošak za sudjelovanje u parničnim i ovršnim postupcima. Prema uzoru na to rješenje lišava se financijske obveze za prethodni stečajni postupak. Ušteda iznosi 180.000 kuna jer se planira likvidacija 18.000 subjekata po skraćenom postupku, a za svaki bi po važećem zakonu platila 10.000 kuna.

Val likvidacija koji dolazi izazvala je Porezna uprava koja godinama nije pokretala stečajeve iako je obvezna po važećem Zakonu o platnom prometu. Propust Porezne uprave da predloži stečaj u roku od 30 dana od kada dobije obavijest banaka da je subjekt u blokadi duže od 60 dana redovito je pravdan manjkom sredstava.