Gospodarstvo MINUS U PRORAČUNU SVE VEĆI

U banani smo jer Šuker nije htio slušati

Tvrdnje Vlade da se u rebalans proračuna ide kako bi se namaknuli novci za troškove referenduma te za naknadu štete od poplave samo je političko opravdanje nužno potrebnog poteza kako bismo održali glavu iznad vode. Kao i lani, ponovno je došlo u pitanje hoće li država imati novca za mirovine i plaće, i to sve zbog krive procjene vladajućih o kretanju bruto društvenog proizvoda (BDP)

Kad je pripremala proračun za ovu godinu, Vlada je očekivala rast BDP od 0,5 posto. Ekonomski stručnjaci su upozoravali da se radi o neutemeljenom optimizmu, ali nije ih se slušalo.

Sad kad je u prvom tromjesečju zabilježen minus BDP-a od 2,5 posto, uz pad potrošnje građana od osam posto (podaci za travanj), što je posljedično dovelo do manjeg priliva novca u proračun od poreza i doprinosa, jasno je da je Vlada pogriješila.

Jurčić: Deficit će biti veći za pet milijardi kuna

Minus u državnoj blagajni je u prvih pet mjeseci već dosegnuo 6,9 milijardi kuna, s tim da je za cijelu godinu planiran deficit od 8,5 milijardu kuna. Procjena ekonomista Ljube Jurčića je da će konačni deficit biti veći za dodatnih pet milijardi kuna jer će upravo toliko manje završiti u proračun zbog pada BDP većeg od dva posto na godišnjoj razini.

'Rebalans je nužan jer je proračun rađen na projekciji rasta bruto društvenog proizvoda, a imamo pad. Nema potrebe raditi rebalans zbog referenduma i poplava, to je samo politička izlika. Za to se novci mogu pronaći u proračunskoj pričuvi', kaže Jurčić.

Odšteta za seljake, smatra on, ne može biti veća od 500 milijuna kuna, što bi, uz troškove referenduma, iznosilo oko 600 milijuna kuna ukupno,  a to je sitnica, ističe Jurčić, u odnosu na ukupnu pričuvu koja je prijašnjih godina iznosila od četiri do pet milijardi kuna. Pitanje je samo  nije li Vlada već odredila te novce za krpanje ostalih proračunskih rupa.

Rebalansom državnog budžeta Vlada će predviđa Jurčić povećati proračunski deficit s planiranih 2,5 posto na tri do 4,5 posto. Novaca će za mirovine, smatra on, biti, ali će njihova isplata kasniti s trendom da to kašnjenje bude sve duže i duže.

Treba nam krizni proračun

Da je hitan rebalans nužan, ističe i ekonomski analitičar Damir Novotny, ali on se nada da će Vlada konačno progledati i donijeti krizni proračun s nizom novosti na rashodovnoj i prihodovnoj strani.

'Potrebno je oštro linearno rezanje potrošnje svih ministarstva za 20 posto. Mirovine se ne smiju dirati jer one održavaju kakvu-takvu potrošnju i politički je neodgovorno tvrditi da za njih novaca nema. S prihodovne strane nema nam druge nego uvesti nove poreze i povisiti trošarine na cigarete i na gorivo. Iskustvo je pokazalo da je potražnja za tim proizvodima stabilna bez obzira na visinu poreza', predlaže Novotny.

Prema njegovom mišljenju, Hrvatska ne može biti zemlja niskih poreza, kao što to trenutno pokazuju usporedne sa zemljama EU-a. Ističe primjer Makedonije koja ima male poreze, ali i niski standard.

S druge strane, Novotny bi slijedio primjer Velike Britanije koja je povećala neoporezivi dio dohotka građanima, i to za dva puta. Trenutno na godišnjoj razini zaposlenom u Hrvatskoj neoporezivi dio iznosi 21.600 kuna ili 1.800 kuna mjesečno.

Liderpress
Zdeslav Šantić
Za manji porez na cijenu rada zalaže se i glavni makroekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić. Jedan od glavnih razloga nekonkurentnosti hrvatskog gospodarstva, ističe on, niska je produktivnost rada do koje je došlo zbog njegove visoke cijene.

'Nužno je smanjenje poreznog opterećenja rada te preorijentacija proizvodnje na izvoz. Ako se nastavi s dosadašnjom gospodarskom politikom, čeka nas duže razdoblje stagnacije', predviđa Šantić koji od rebalansa proračuna očekuje smanjenje i promjenu strukture rashoda.

Novotny: Za reforme nam treba nova Vlada

Problem (ne)proizvodnje naglašava i Jurčić. Da je na mjestu ministra financija Ivana Šukera, ne bi mislio samo o štednji, već i o povećanju proračunske potrošnje, i to prije svega kako bi se kroz poslove javne nabave i potpore povećala domaća proizvodnja i njezina efikasnot.

'Nije problem novac. Potrebnih sredstava ima, ali je u Hrvatskoj proizvodnja neisplativa i nema proizvoda. Osnovni problem je što kod nas ne postoji veza između državnog proračuna i domaće proizvodnje kao u zemljama EU-a koje štite vlastitu industriju', naglašava Jurčić.

Ima li ova Vlada snage za borbu protiv krize, što podrazumjeva brojne nepopularne mjere te rješavanje strukturalnih problema gospodarstva velikim reformatorskim potezima? Najizravniji odgovor na to pitanje dao je Novotny.

'Za sve to nam treba nova vlast koja će imati podršku većine građana. Vlada Jadranke Kosor ima nesigurnu većinu. Potrebni su nam prijevremeni parlamentarni izbori kako bismo dobili Vladu s punim legitimitetom i kako bismo okončali politička prepucavanja na kojima gubimo dragocjeno vrijeme', zaključuje Novotny.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još

Tečajna lista

| Sve valute
HNB | 03.12.2016.
Valuta Šifra Jedinica Kupovni Srednji Prodajni
AUD 036 1 5,239415 5,255181 5,270947
CAD 124 1 5,308983 5,324958 5,340933
CZK 203 1 0,277985 0,278821 0,279657
DKK 208 1 1,010416 1,013456 1,016496
HUF 348 100 2,393107 2,400308 2,407509
JPY 392 100 6,202648 6,221312 6,239976
NOK 578 1 0,838173 0,840695 0,843217
SEK 752 1 0,766234 0,768540 0,770846
CHF 756 1 6,982157 7,003166 7,024175
GBP 826 1 8,908496 8,935302 8,962108
USD 840 1 7,062185 7,083435 7,104685
EUR 978 1 7,516989 7,539608 7,562227
PLN 985 1 1,673603 1,678639 1,683675
=