Gospodarstvo SUŽEN IZBOR

Država se mora zadužiti kod kuće

Kako bi osigurala podmirivanje obaveza u prvom polugodištu, kada će se održati lokalni izbori, država će se najvjerojatnije morati zadužiti za oko milijardu eura kod domaćih banaka. Unatoč željama gospodarstvenika, analitičari koje smo kontaktirali smatraju da država nema drugog izbora nego da se zadužuje na domaćem tržištu

Prema izvorima Jutarnjeg lista, kredit je osiguran kod šest vodećih domaćih banaka - Zagrebačke, Privredne, Splitske, Raiffeisen, Erste i Hypo - i uskoro bi trebao biti potpisan.

Konzorcij banaka državi bi najvjerojatnije odobrio dva kredita - jedan u iznosu od 700 do 800 milijuna eura, a drugi od 250 milijuna eura - no spominje se i mogućnost da se cjelokupan iznos objedini u jednom kreditu.

Na proljeće bi se država ponovno trebala zadužiti, i to u inozemstvu, izdavanjem euro-obveznica u iznosu od najviše 750 milijuna eura.

Nakon sjednice Ekonomskog vijeća u petak Sanaderu se sutra sprema delegacija HUP-a, s predstavnicima poduzetnika i bankara. Oni će od Vlade zahtijevati da što prije intervenira s približno milijardu eura zaduženja kod inozemnih banaka, jer bude li novac država tražila od banaka, presušit će svjež kapital za kreditiranje poduzeća i stanovništva.

Protiv zaduživanja na domaćem tržištu kapitala je i predsjednik HNS-a Radimir Čačić, koji smatra da će se time nanijeti velika šteta domaćim tvrtkama, te da bi se Vlada trebala za pomoć obratiti Europskoj središnjoj banci, MMF-u ili europskim bankama koje su obećale pomoći zemljama kandidatima za članstvo u EU.

No čini se da Vlada nema previše izbora u potrazi za zaduživanjem, mišljenja je Zdeslav Šantić, ekonomski analitičar RBA, koji je ovu situaciju komentirao za tportal.hr:

'U svakom slučaju, trenutno su opcije za zaduživanje države smanjene, ne samo za Hrvatsku nego i za ostale zemlje u regiji. Raspoloženje investitora prema zemljama u razvoju, a pogotovo onima s visokim vanjskim neravnotežama, nije povoljno za zaduživanje na inozemnom tržištu.'

'Ako ne dođe do značajnijeg smanjenja averzije investitora prema riziku, u nastavku godine država će većinu inozemnih obveza koje dospijevaju tijekom ove godine te ovogodišnji manjak u proračunu morati financirati na domaćem tržištu', mišljenja je Šantić.

A da bi bolje bilo da se država zaduži na inozemnom tržištu, smatra i Alen Kovač, makroekonosmki analitičar Erste Banke:

'Optimalno bi bilo kada bi država potrebno financiranje našla na inozemnom tržištu, kako bi se smanjio pritisak na domaćem tržištu. Takav rasplet ne bi utjecao na likvidnost domaćeg tržišta.'

  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još

Tečajna lista

| Sve valute
HNB | 03.12.2016.
Valuta Šifra Jedinica Kupovni Srednji Prodajni
AUD 036 1 5,239415 5,255181 5,270947
CAD 124 1 5,308983 5,324958 5,340933
CZK 203 1 0,277985 0,278821 0,279657
DKK 208 1 1,010416 1,013456 1,016496
HUF 348 100 2,393107 2,400308 2,407509
JPY 392 100 6,202648 6,221312 6,239976
NOK 578 1 0,838173 0,840695 0,843217
SEK 752 1 0,766234 0,768540 0,770846
CHF 756 1 6,982157 7,003166 7,024175
GBP 826 1 8,908496 8,935302 8,962108
USD 840 1 7,062185 7,083435 7,104685
EUR 978 1 7,516989 7,539608 7,562227
PLN 985 1 1,673603 1,678639 1,683675
=