ŽELEZNJAK U PROBLEMIMA

Prva mediteranska votka zapela u gubicima

07.06.2010 u 20:22

Bionic
Reading

Unatoč velikim ulaganjima u promociju diljem svijeta, novostvoreni brend 'prve mediteranske luksuzne votke' Akvinta, čiju je proizvodnju 2006. godine u Imotskom pokrenuo ruski poduzetnik Dmitrij Železnjak, doživio je lani značajan pad prodaje i na domaćem i na inozemnim tržištima, a Železnjakova tvrtka Adriatic Distillers zabilježila je više od 11 milijuna kuna gubitka, doznaje tportal

Prema financijskim izvješćima koja je Adriatic Distillers nedavno predao Fini, ta je tvrtka od početka proizvodnje Akvinte nagomilala 51 milijun kuna gubitaka, od čega 23,7 milijuna kuna u 2008. godini i navedenih 11 milijuna kuna lani. Ti gubici višestruko premašuju prihode, pa bi za pozitivno poslovanje tvrtke bio potreban golemi skok u prodaji Akvinte, no umjesto skoka ili barem pozitivnog trenda, prodaja je lani pala za gotovo 30 posto u odnosu na prethodnu godinu, sa 5,2 milijuna kuna na 3,7 milijuna kuna.

Prodaja Akvinte na hrvatskom tržištu pala je sa 1,36 milijuna kuna na 907 tisuća kuna, dok je prodaja na stranim tržištima pala sa 2,85 na 2,58 milijuna kuna. Kako je Železnjak proizvodnju pokrenuo kreditom od 10 milijuna eura, sadašnji poslovni rezultat jedva dostaje za podmirenje kamata, koje su lani iznosile više od tri milijuna kuna.

Budući da se iz financijskih podataka ne može zaključiti da se nova luksuzna votka uspjela nametnuti na tržištu, tportal je od ruskog poduzetnika pokušao doznati smatra li da Akvinta i dalje ima perspektivu i hoće li nastaviti s dodatnim ulaganjima u taj projekt, no Železnjakov odgovor, koji smo zatražili preko njegovih PR predstavnika, nismo dobili ni nakon tjedan dana. Prema nekim neslužbenim saznanjima, Železnjak, koji je do prije nekog vremena bio sveprisutan u hrvatskoj javnosti, sve više boravi u inozemstvu i odlučio se osobno angažirati na plasmanu Akvinte.

U samom financijskom izvješću Adriatic Distillersa za 2009. godinu direktor te tvrtke Ruslan Magdenko navodi kako je gubitak u prvih pet godina poslovanja bio očekivan zbog velikih početnih ulaganja u proizvodnju i marketing u Europi i Americi. 'Pad gubitka u protekloj godini je doista značajan pomak za poslovanje tvrtke. Porastom prihoda i padom rashoda u odnosu na prošlu godinu ostvarena ulaganja počinju donositi povoljnije financijske rezultate, a u idućoj godini očekujemo i one pozitivne', optimistično zaključuje izvješće Magdenko.

Međutim, iako stoji da je gubitak tvrtke prepolovljen zbog smanjenih rashoda, začuđuje Magdenkovo spominjanje porasta prihoda, budući da su i ukupni prihodi tvrtke, kako piše u njenom izvješću, pali za gotovo 1,3 milijuna kuna.

Železnjak, koji ima rusko i američko državljanstvo, u Hrvatsku je došao 2004. godine kada je kupio splitsku teretnu luku, tvrtku Luka d. d., a brzo se udomaćio, u čemu su mu pomogla izdašna sponzorstva Hajduku i NK Imotskom, ali i pojedinim kazalištima. Pokrenuo je niz različitih projekata, uključujući i lani započetu gradnju luksuznih vila u zagrebačkim Mlinovima. Proizvodnju Akvinte pokrenuo je u pogonima Imote, a na izgradnji brenda angažirao je moskovske i londonske stručnjake.

Votku je promovirao na filmskom festivalu u Cannesu, na Njujorškom tjednu mode, ubacio ju je u prodajnu mrežu britanskog lanca Harrods, u avione Virgin Atlantica te u desetke ugostiteljskih objekata u Europi i Americi, a prema poslovnim planovima za razdoblje od 2006. do 2009. godine Akvinta je u zemljama srednje i južne Europe trebala zauzeti tržišni udio od 3,5 do 10 posto, s godišnjom prodajom od 200.000 sanduka.

Sudeći po podacima Adriatic Distillersa, to se nije dogodilo, no moguće je da Železnjak određenu dobit ostvaruje preko tvrtki koje distribuiraju Akvintu, a čija nam poslovna izvješća nisu dostupna. Luku Split za nekoliko je godina bio doveo do dobiti, no njegove tvrtke Portus Adria, Poljička Republika i Adriatic Invenstments također posluju s gubicima. Portus Adria lani je imala 9,2 milijuna kuna, a preklani 9,6 milijuna kuna gubitka, dok je Adriatic Investments lani izgubio 1,4 milijuna kuna, a preklani 4,8 milijuna kuna.