Iako je u antirecesijskim mjerama obećala racionalizaciju državne uprave, pa se čak i premijerka iznenadila impresivnim brojem zaposlenim i 'podatkom koji tjera na razmišljanje' - da je svaki peti zaposleni u državnoj upravi šef, već je iz odgode registra zaposlenih na koji će se čekati do 2011. godine jasno da se Vladi baš i ne žuri.

Po broju natječaja za zapošljavanje vidljivo je da gomilanje novih kadrova u državnoj upravi ne jenjava. Vlada je u veljači najavila potrebu za dodatnih tristotinjak ljudi, kada je objavila da je oko 700 zaposlenika primarno usmjereno za korištenje fondova EU, no njezini zahtjevi iz mjeseca u mjesec rastu. Tako su iz Ministarstva uprave potvrdili da će se do kraja godine zaposliti čak šestotinjak novih službenika.

Gvozden Flego, član saborskog Odbora za europske integracije, podsjeća da je Hrvatska, iako godinama planira ulazak u EU, propustila priliku usavršavati postojeću administraciju te da Vlada sve radi u zadnji čas.

'Struktura zaposlenih u državnoj upravi je vrlo loša, treba ih osposobiti za administrativne poslove, a ono što je u području struke treba povjeriti agencijama. Te stotine novih ljudi trebalo bi zaposliti u stručnim agencijama, a ne u državnoj upravi da se utope među nestručnjacima', rekao je Flego za tportal.

Još bi bilo bolje, smatra Flego, da se su usavršavali postojeći zaposleni i učili jezike: 'To je puno bezbolnije i efikasnije jer ti ljudi imaju iskustvo iz administrativnog sustava. Ako zaposlite ljude koji su školovani za EU, oni će imati dio znanja, ali neće imati neposredna iskustva zbivanja u Hrvatskoj.'

Upitan da prokomentira nedosljednost Vlade koja racionalizira državnu upravu istovremeno zapošljavajući stotine ljudi, Flego je kazao: 'Često su Vladine mjere kontradiktorne, tako su antirecesijke mjere samo povećale recesiju i zapravo su prorecesijske. U Vladinim se mjerama navodi kako obrazovanjem treba rukovoditi tržište rada, umjesto, kako je uobičajeno u normalnim zemljama, da znanost i obrazovanje diktiraju gospodarstvo, time i tržište rada. Kod Vlade je puno toga naopačke, iz čega se može izvući premisa da je Vlada uvelike nesposobna za stručne poslove.'

Za Vesnu Pusić, šeficu Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s EU, problem državne administracije jest što istovremeno ima previše i premalo ljudi. 'Previše ih je kad uzmemo u obzir ukupan broj zaposlenih, ali premalo je onih koji znaju ili mogu brzo naučiti engleski jezik i temeljno poznavanje europskih institucija', kazala je za tportal.

Vesna Pusić smatra da Vladu treba podržati što se tiče europskih projekata kako ne bismo propustili izvući 3,5 milijardi eura od EU fondova, i zato ne treba čekati reformu javne uprave. 'Zaposleni u administraciji moraju odlično poznavati engleski jezik, što nije slučaj kod starijih generacija. Isto tako potrebni su nam novi ljudi - stručnjaci za specifične projekte, kao što su željeznice, energetika, okoliš. Ne bih željela da se gubi vrijeme na kritikama Vlade.'

No poznavajući stanje u državnoj upravi, za Pusić se procjena od tisuću ljudi koji bi radili na europskim projektima čini prilično 'liberalna'.

S obzirom na krizu i stanje u proračunu, ne bi bilo dobro da Hrvatska slijedi primjer Slovenije, koja je prije ulaska u EU dodatno zaposlila oko 10 posto ljudi u državnoj upravi, odnosno oko 2.000. U našoj državnoj upravi zaposleno je 52.000 ljudi, a ne izbjegne li se slovenski scenarij, novi val zapošljavanja tek slijedi.