Plaće veće od one koju dobiva predsjednik Hrvatske treba oporezivati stopom poreza na dohodak od 66 posto, prijedlog je Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja (NSZVO)
Predsjednikova plaća nagrada je za najodgovorniji rad u državi, a sve iznad toga je, mišljenja je čelni čovjek NSZVO-a Vilim Ribić, pohlepa koja mora biti ograničena. Isto tako, Ribić je protiv toga da se smanji sadašnja najveća stopa od 45 na 40 posto.
'Za nas je predložena porezna reforma neshvatljiva i suprotna ustavnim načelima. Traži se odricanje siromašnih u korist bogatih slojeva. U premijerkinom ekonomskom savjetu ne sjedi nijedan predstavnik zaposlenih i radnika. Trenutno savjet čine dvoje znanstvenika, dok ostalo dvoje zastupa interese krupnog kapitala', naglasio je Ribić.
Nova porezna reforma neće donijeti ništa za više od 200.000 zaposlenih, procjena je sindikalista koji imaju ugovore o radu na neto iznos. Zbog toga od Vlade traže izričitu zabranu takvih ugovora.
Da Vlada radi u interesu bogatijih slojeva, dokazuje, prema Ribiću, i krizni porez. Da su vladajući htjeli više opteretiti imućnije, umjesto 'harača' uveli bi krizni prirez. Kako se prirez plaća na osnovi poreza, objasnili su sindikalisti, oni koji imaju veće plaće, i time veći porez, platili bi i veći krizni namet.
Za primjer su uzeli plaću ministra financija Ivana Šukera od 17.750 kuna. On sad plaća 740 kuna kriznog poreza, a u slučaju kriznog prireza mjesečno bi plaćao 1.270 kuna.
'Oni se nisu htjeli toga sjetiti jer bi time naštetili svojim interesima. Umjesto toga rade nasilje nad onima koji zarađuju svoj kruh', istaknuo je Ribić.
Trenutno u javnosti kruži, poručuju iz Sindikata znanosti, 'lažna mantra' da država izdvaja previše novca za javnu potrošnju. Prema njihovim podacima, Hrvatska je, kad se uspoređuje sa zemljama EU-a, na 22. mjestu po udjelu koji izdvaja za javnu potrošnju u BDP-u. Na prvom mjestu je Island sa 57,8 posto, slijede Švedska sa 53 posto i Francuska sa 52,7 posto. Hrvatska sa 40,8 posto je, gledajući zemlje regije, iza Slovenije i Mađarske, a ispred Bugarske i Slovačke.
'Kod nas se širi lažna slika, jer je velika jagma za tim sredstvima kojima se sad plaćaju policajci, medicinske sestre i ostali iz javnih službi i djelatnosti. Uzmimo primjer Švedske. Ona izdvaja daleko veća sredstva za javnu potrošnju, ali i ima daleko veće poreze, i nitko se ne buni. Znate zašto? Jer tamo građani znaju gdje država troši te novce, dok kod nas nismo sigurni ni za jednu kunu i ne znamo gdje će otići', rekao je Ribić.
