Bivša jugoslavenska republika, piše Reuters, nije u poziciji Grčke čiji javni dug iznosi 120 posto BDP-a. U Hrvatskoj je on ispod 50 posto, ali ni to nije za pohvalu.

'Ako Vlada želi nešto napraviti, to mora biti do ljeta. Nakon toga efektivno ulazimo u izbornu godinu, kada nije nikad ništa poduzeto', rekao je britansku agenciju ekonomski analitičar Ante Babić.

Najveći pritisak na vladu premijerke Jadranke Kosor dolazi iz redova poslodavaca i ekonomista koji traže hitno smanjenje javne potrošnje, poreza i subvencija te početak reformi javne uprave i na tržištu rada. Cilj je da se napusti dosadašnja politika zaduživanja i potrošnje i okrene se prema proizvodnji i izvozu.

Vladimir Gligorov iz Bečkog instituta za ekonomske studije rekao je za Reuters da će se nezaposlenost u Hrvatskoj i dalje povećavati, sve dok ne krene solidan rast gospodarstva.

'EU će pomoći. Postat će dostupni novi fondovi i smanjit će se percepcija rizika, ali to neće riješiti hrvatske strukturalne probleme', istaknuo je Gligorov.

Katarina Ott iz zagrebačkog Instituta za javne financije boji se da će Vlada nastaviti s dosadašnjom politikom nedjelovanja sve dok na stranom financijskom tržištu ima dostupan kapital kojim može pokriti proračunski deficit.

'Vani ima mnogo kapitala i investitori zapravo vole zemlje poput naše, koje nose čvrste prinos', mišljenja je Ott.

Hrvatski CDS (credit default swaps – indikator rizika) je trenutno na 199,5 baznih bodova, što je iznad turskih 163, ali na razini s članicama EU-a - Bugarskom i Mađarskom.

Hrvatska je, kad se gleda EU, piše Reuters, ispred drugih balkanskih država, ali propašću socijalizma nestala je industrija i izvoz i jedini veći prihode donosi turizam u ljetnim mjesecima.

Ulaskom u EU, Hrvatska će privući strane ulagače, ali trenutno su troškovi rada i porezno opterećenje visoki, a poticaja za investitor.