Ocjenjuje se kako gospodarski oporavak u Hrvatskoj kasni u odnosu na onaj u EU pod utjecajem još uvijek izraženih vanjskih ranjivosti i domaćih institucionalnih slabosti koje otežavaju realokaciju resursa u profitabilne djelatnosti.

Budući da gospodarska aktivnost i dalje stagnira na niskoj razini s početka 2009. godine, u 2010. očekuje se tek blagi porast gospodarske aktivnosti, a povoljne revizije takve projekcije za sada su manje vjerojatne.

Analitičari središnje banke pritom navode kako su prognoze rasta hrvatskoga gospodarstva u 2010. vrlo neizvjesne, a službene i privatne prognoze kreću se u relativno velikom rasponu od plus 1,5 posto do minus 2 posto.

Prema osnovnoj projekciji HNB-a očekuje se vrlo blagi rast BDP-a, od oko 0,3 posto i manji pad zaposlenosti, uglavnom u djelatnostima u kojima je pad potražnje trajnijeg karaktera (građevinarstvo) i koje se intenzivnije restrukturiraju pod utjecajem globalnih trendova.

Osvrćući se na fiskalnu politiku, analitičari HNB-a ističu da je ona fundamentalno ograničena činjenicom da bi daljnje povećavanje proračunskog manjka u odnosu na procijenjenu ovogodišnju razinu od oko 3 posto BDP-a moglo narušiti povjerenje financijskih tržišta i ugroziti normalno refinanciranje dospjeloga inozemnog duga i financiranje manjka na tekućem računu platne bilance, koji se u 2010. procjenjuju na približno 25 posto i 6 posto BDP-a.

Naime, održiva razina proračunskog manjka i javnog duga, uz stabilan bankovni sustav, ključna je za održavanje povjerenja financijskih tržišta. Stoga bi ubuduće razborita fiskalna politika trebala u fazi ubrzanog gospodarskog rasta težiti svođenju ukupnog manjka na što nižu razinu, odnosno povećanju primarnog viška, i tako stvarati pretpostavke za protucikličku fiskalnu politiku u silaznoj fazi ciklusa ili u novoj krizi te istodobno osigurati dugoročnu stabilnost javnih financija, poručuju analitičari središnje banke.

Općoj vjerodostojnosti ekonomske politike i ukupnoga institucionalnog okvira snažan doprinos daje i napredak u pregovorima o pristupu EU, koji se očekuje 2012. godine.

U takvim će okolnostima u 2010. glavni impuls rastu dolaziti od očekivanog porasta izvoza od oko 3 posto pod utjecajem oporavka rasta na glavnim izvoznim tržištima u EU, dok će domaća finalna potražnja uglavnom stagnirati, navodi se u publikaciji.

U dijelu analize koja se odnosi na bankovni sustav, analitičari HNB-a procjenjuju da bi kombinacija ublaženih šokova iz makroekonomskog okružja i ojačanih amortizera trebala bankama omogućiti lakše hvatanje ukoštac s učincima financijske krize u obliku nastavka rasta loših kredita i blagog povećanja ranjivosti sustava, pa bi stabilnost financijskog sektora trebala ostati zadovoljavajuća.

Premda se u 2010. ne očekuje značajniji rast obveza kućanstava, zbog povećanja tečajne i kamatne izloženosti te posebno rizika nezaposlenosti, broj kućanstava koja će imati poteškoće u servisiranju preuzetih kreditnih obveza trebao bi nastaviti rasti, procjenjuju analitičari središnje banke.