Ukupni prihodi državnog proračuna u siječnju su ostvareni u iznosu 7,7 milijardi kuna, što je 282,3 milijuna kuna ili 3,6 posto manje nego u prvom mjesecu prošle godine, dok su rashodi izvršeni u iznosu 9,6 milijardi kuna, što je 798,6 milijuna kuna ili 9,1 posto više, doznaje se danas u Ministarstvu financija
U resoru financija pritom napominju kako je dio prihoda iz siječnja uplaćen 1. veljače, s obzirom da je obveza uplate poreza na dobit i PDV-a zadnji dan u mjesecu (u siječnju je to bila nedjelja). Stoga se, dodaju, može reći da su prihodi praktično na razini siječnja prošle godine.
Vezano za rashode napominju kako su u siječnju plaćene neke obveze s kraja prošle godine, kao što su poticaji za dobrovoljne mirovinske fondove ili stambenu štednju, te sredstva za fond za decentralizirane funkcije.
Po informacijama iz Ministarstva financija, jučer je uspješno plaćeno 500 milijuna eura euroobveznica, pregovara se i o kunskim obvezama koje na naplatu stižu u ožujku i u resoru financija su uvjereni da će i to uspješno riješiti.
Na upite razmišljaju li o eventualnom smanjenju proračunskih rashoda, u Ministarstvu odgovaraju kako će vidjeti kako će se kretati situacija. Za sada je sve ovo održivo, međutim, vidjet ćemo što će se događati tijekom godine i tako ćemo se ponašati, kažu.
Po podacima iz resora financija, porezni su prihodi u siječnju ostvareni u iznosu 4,1 milijardu kuna, što je oko tri milijuna ili 0,1 posto manje nego u siječnju lani, dok su doprinosi s iznosom 3,06 milijardi manji za 8 posto ili za oko 267 milijuna kuna.
Smanjenje prihoda od doprinosa, kako objašnjavaju, nije samo posljedica rasta broja nezaposlenih, nego i činjenice da je u siječnju prošle godine osnovica plaće državnih službenika i namještenika bila 6 posto viša nego je sada.
U strukturi poreznih prihoda rast se bilježi kod PDV-a i u siječnju je od tog poreza ubrano 2,38 milijardi kuna ili 3,5 posto više, od trošarina je ubrano 640 milijuna ili oko 200 milijuna kuna manje, od poreza na dobit 547,2 milijuna ili 57,3 milijuna kuna manje, a od poreza na dohodak 166 milijuna ili 12,4 milijuna kuna manje, dok su ostali prihodi od poreza iznosili 204,8 milijuna kuna.
Prihod od kriznog poreza, po podacima iz Ministarstva, mjesečno je oko 204 milijuna kuna, povećana stopa PDV-a mjesečno donosi oko 120 do 130 milijuna kuna više, a naknade za mobilnu telefoniju 30-ak milijuna kuna.
U strukturi proračunskih rashoda rashodi za zaposlene u iznosu 1,8 milijardi kuna su za 53,9 milijuna kuna ili 2,9 posto manji nego u siječnju prošle godine, što se objašnjava nižom osnovicom za plaće.
Naknade pak građanima i kućanstvima iznosile su u siječnju 5,1 milijardu kuna, što je 16,4 milijuna kuna manje nego u siječnju lani.
Pritom je više izdvojeno za mirovine (122,3 milijuna kuna) i ukupno je u siječnju za mirovine izdvojeno 2,9 milijardi kuna, a od toga je od doprinosa prikupljeno 1,5 milijardi kuna, a iz proračuna osigurano dodatnih 1,4 milijarde kuna.
Za zdravstvo je pak ukupno izdvojeno 1,6 milijardi kuna, pri čemu je od doprinosa prikupljeno 1,4 milijarde kuna, a iz proračuna dodatnih 168 milijuna kuna.
U siječnju ove godine više je izdvojeno i za porodiljne naknade (24,4 milijuna kuna više) i za naknade za nezaposlene (59,9 milijuna kuna više).
Materijalni rashodi u prvom su mjesecu ove godine iznosili 601,1 milijun kuna, što je 12,5 milijuna kuna više nego u istom mjesecu lani, a osnovni razlog tomu su, kako kažu u Ministarstvu financija, troškovi predsjedničkih izbora.
Rast izdataka za kamate u siječnju se odrazio na porast financijskih rashoda koji su iznosili 454,9 milijuna kuna ili 169,8 milijuna više nego u siječnju prošle godine.
Subvencije su iznosile 410,2 milijuna kuna, što je 105,5 milijuna kuna više, a na to su utjecale isplate poticaja za članove dobrovoljnih mirovinskih fondova sa 59,8 milijuna kuna više, subvencije poljoprivredi sa 70,8 milijuna kuna više, dok su subvencije HŽ-u smanjene za 10 milijuna kuna.
Visok rast u odnosu na siječanj prošle godine imale su pomoći dane u inozemstvu i unutar opće države koje su iznosile 578,2 milijuna kuna ili 293,2 milijuna kuna više, a na taj su rast utjecale isplate za fond za decentralizirane funkcije (195,2 milijuna kuna) i predsjednički izbori s izdacima lokalnim jedinicama za izborna povjerenstva i odbore (75,2 milijuna kuna).
Na upite o eventualnim promjenama u sustavu PDV-a i uvođenja niže stope na kruh i mlijeko te uvođenje trošarina na plin i struju, što je povezano s ulaskom Hrvatske u EU, u Ministarstvu za sada ne žele govoriti već tek najavljuju da će se to znati na vrijeme.
