Gospodarstvo U PROSINCU MINUS 5,8%

Usporen pad industrijske proizvodnje

Pad industrijske proizvodnje nastavljen je i u prosincu, petnaesti mjesec zaredom. Obujam industrijske proizvodnje u prosincu bio je niži za 5,8 posto u odnosu na isti mjesec 2008. godine

Prema očekivanju, u prosincu je došlo do usporavanja pada industrijske proizvodnje, na što je utjecao bazni efekt, odnosno činjenica da je u istom razdoblju lani industrijska proizvodnja zabilježila pad (1,5 posto) te oporavak inozemne potražnje.

Na takva kretanja upućivao je i pad zaliha industrijskih proizvoda proteklih mjeseci. Kumulativno gledano, obujam industrijske proizvodnje niži je u odnosu na 2008. za relativno visokih 9,2 posto te zorno odražava kretanja u realnom sektoru i činjenicu da inozemna potražnja u 2009. ipak nije bila dovoljna da potakne oporavak ovog segmenta gospodarstva i pokrene investicijski ciklus.

Nadalje, održivi rast i razvoj te konkurentnost industrijske proizvodnje u budućnosti će se morati temeljiti na provedenim reformama koje će zasigurno biti teške, pa i dugotrajne, ali su isto tako i nužne.

Pad industrijske proizvodnje zabilježen je u svim segmentima, pri čemu je najveći godišnji pad u prosincu zabilježen kod netrajnih proizvoda za široku potrošnju (7,6 posto) te kapitalnih proizvoda (6,1 posto). Proizvodnja intermedijarnih proizvoda u odnosu na prosinac 2008. pala je 5,4 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju 4,6 posto, a najmanje je pala industrijska proizvodnja u sektoru energije (1,1 posto).

Kumulativno u dvanaest mjeseci 2009. jedino je sektor energije zabilježio blagi rast na godišnjoj razini (1,9 posto).

Prema NKD-u najvažnija djelatnost, s obzirom na udio u ukupnoj proizvodnji (gotovo 85 posto), prerađivačka industrija zabilježila je pad od 5,8 posto u prosincu te 10,6 posto kumulativno u 2009. Jedine djelatnosti koje su u 2009. bilježile rast obujma proizvodnje, izbjegavajući tako snažan pad gospodarske aktivnosti, proizvodnja su papira i proizvoda od papira (12,8 posto), popravak i instaliranje strojeva i opreme (8,3 posto) te proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda (8,3 posto). Ipak, njihov ukupan udio u prerađivačkoj industriji (oko 8 posto) je relativno malen da bi značajnije utjecao na nepovoljna kretnja u industrijskoj proizvodnji.

Analitičari RBA očekuju početak oporavka industrijske proizvodnje tek u drugoj polovici godine.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još

Tečajna lista

| Sve valute
HNB | 18.02.2017.
Valuta Šifra Jedinica Kupovni Srednji Prodajni
AUD 036 1 5,349633 5,365730 5,381827
CAD 124 1 5,333499 5,349548 5,365597
CZK 203 1 0,275089 0,275917 0,276745
DKK 208 1 0,999336 1,002343 1,005350
HUF 348 100 2,413166 2,420427 2,427688
JPY 392 100 6,183272 6,201878 6,220484
NOK 578 1 0,837851 0,840372 0,842893
SEK 752 1 0,785098 0,787460 0,789822
CHF 756 1 6,982483 7,003493 7,024503
GBP 826 1 8,656293 8,682340 8,708387
USD 840 1 6,977891 6,998888 7,019885
EUR 978 1 7,427965 7,450316 7,472667
PLN 985 1 1,716416 1,721581 1,726746
=