Gospodarstvo VELIMIR ŠONJE:

'Ekonomisti su gerilci koji ne utječu na ekonomiju'

  • Autor: tportal.hr
  • 20.1.2010 16:53:32
  • 20.1.2010 15:09:57

Ekonomisti u Hrvatskoj nisu glasni, ne vidi ih se i ne čuje i nisu ključni sudionici ekonomskog razvoja, konstatirali su Velimir Šonje, ekonomski analitičar i direktor Arhivanalitike, te sociolog Drago Čengić iz Instituta Ivo Pilar na javnom predavanju magazina Banka 'Razumiju li ekonomisti hrvatsku ekonomiju?' koje je održano u utorak u Zagrebu

'Da pitate ljude za definiciju ekonomista, 99 posto njih ne bi znalo odgovoriti. Većina bi rekla kako su to ljudi koji imaju diplomu ekonomskog fakulteta, a to je kao da kažete kako su kirurzi svi oni koji su završili medicinski fakultet', rekao je Šonje opisujući probleme struke. Dodao je da su ekonomisti neka vrsta gerile, koja iz svog intelektualnog podzemlja tek povremeno proviri, a medijska slika o njima nije točna, ako uopće postoji.

Javno predavanje nastavak je rasprave koja se vodi od prosinca prošle godine između Velimira Šonje i glavnog urednika magazina Banka Željka Ivankovića, koji je u uvodniku prosinačkog broja komentirao da se od ekonomista već dugo nije čulo nešto novo, da se ne bave pravim temama ekonomskog života te da se striktno oslanjanju na inženjerski pristup, odnosno upotrebu statistike i matematike.

Šonje smatra da je problem to što javnost misli da su ekonomisti u stanju egzaktno predvidjeti i dijagnosticirati ekonomske pojave. Ograničenje njihova predviđanja usporedio je s predviđanjem kineziologa hoće li skijaški Svjetski kup osvojiti Carlo Janka ili Benjamin Raich. Ako ne gledamo sama predviđanja, kaže Šonje, onda ekonomija nije toliko sterilna i može biti dobra u klasificiranju i izvlačenju dobrih preporuka u gospodarskoj politici. Kao primjer naveo je prvi prijedlog proračuna za 2009. godinu kad je ekonomska struka, praktički u jedan glas, upozoravala da je proračun nerealan. 'Ekonomisti su u stanju prepoznati pogreške i barem ugrubo preporučiti pametne akcije, a to što politika nije reagirala, to je drugi par rukava.'

Sociolog Drago Čengić iz Instituta Ivo Pilar konstatirao je da je teško, a možda i nemoguće doznati motive djelovanja važnih gospodarskih aktera, poput Ivice Todorića ili čelnih ljudi Podravke, kao i tko su ključni sudionici našeg gospodarstva. Čengić je načelno nabrojio političku elitu te poduzetnike i menadžere, no istaknuo je da su oni najviše pod utjecajem političko-interesnih mreža (zbog značajnog udjela državnog vlasništva u gospodarstvu) koje su stvorile političke stranke. Zbog toga političke stranke, čim dođu na vlast, ulaze u određena poduzeća pod sloganom da je to poduzeće od nacionalnog strateškog interesa i tako se stvaraju poslovno-politički blokovi, a najbolji primjer je Podravka.

U takvim uvjetima, nastavio je Čengić, ekonomsko ponašanje čelnih ljudi nije usmjereno prema proizvodnji dodane vrijednosti, uz nove tehnologije i investicije, već na osluškivanje želja svojih nalogodavaca i lobiranje za određene povlastice na tržištu, kao što su povlašteni ugovori u javnoj nabavi, subvencije, poticaji, kreditne linije i slično. Čengić je naglasio i da je od takve poslovne prakse do korupcije mali korak.

Glavni urednik Banke Željko Ivanković ponovio je svoju tezu da naši ekonomisti ne posvećuju pažnju ekonomskom životu kakav on jest, pitajući se što je s pitanjima povjerenja, poštenja i korupcije. Kao primjer je naveo nepostojanje ekonomskog istraživanja o privatizaciji.

Martina Dalić, predsjednica Uprave Partner banke, konstatirala je da se ekonomisti, nasreću ili nažalost, samo mogu osloniti na mjerenja i rezultate. 'Mjerenje, istraživanje i primjena matematike i statistike nužan je i nezaobilazan alat kvalitetnog ekonomskog razmišljanja. Poštenje nije ekonomska kategorija i ne može se mjeriti, pa ne znam kako bi se moglo djelovati na povećanje stupnja poštenja.'

Ivanković je dodao da ga onda ne čudi što ekonomisti nisu puno pisali o privatizaciji, budući da nemaju što reći o poštenju. I ostatak publike nije se ustručavao dati komentar, a za sljedeće predavanje predložili su dvije nove teme - razumiju li hrvatski političari hrvatsku ekonomiju te razumiju li hrvatski građani hrvatsku ekonomiju.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još

Tečajna lista

| Sve valute
HNB | 03.12.2016.
Valuta Šifra Jedinica Kupovni Srednji Prodajni
AUD 036 1 5,239415 5,255181 5,270947
CAD 124 1 5,308983 5,324958 5,340933
CZK 203 1 0,277985 0,278821 0,279657
DKK 208 1 1,010416 1,013456 1,016496
HUF 348 100 2,393107 2,400308 2,407509
JPY 392 100 6,202648 6,221312 6,239976
NOK 578 1 0,838173 0,840695 0,843217
SEK 752 1 0,766234 0,768540 0,770846
CHF 756 1 6,982157 7,003166 7,024175
GBP 826 1 8,908496 8,935302 8,962108
USD 840 1 7,062185 7,083435 7,104685
EUR 978 1 7,516989 7,539608 7,562227
PLN 985 1 1,673603 1,678639 1,683675
=