Gospodarstvo PREVELIKA OČEKIVANJA

Ništa od fonda za spas gospodarstva?

Visoki izvori iz Vlade jučer su za Večernji list potvrdili da je priča o nekakvom velikom interventnom fondu u koji će banke istresti devet, a država milijardu kuna najobičniji mućak koji su forsirali pojedini mediji te tako stvorili prevelika pa stoga i opasna očekivanja

To, međutim, ne znači da predstavnici fiskalne i monetarne politike ne rade na tome da gospodarstvu osiguraju odgovarajuće poticajne mjere.

U gospodarskom timu Vlade, kojim sada s potpredsjedničke pozicije koordinira Ivan Šuker, razvijaju se dvije na tržišnim principima utemeljene ideje koje bi perspektivnim kompanijama trebale pomoći da lakše dođu do što jeftinijeg novca za financiranje svojih projekata, ali nema ni pomisli na cijeđenje novih, nepredviđenih proračunskih sredstava.

Od Vlade i središnje banke nije realno očekivati velike poteze u 2010. Naime, nije realno očekivati da će Rohatinski odjednom osloboditi svih 10 milijardi kuna jer toliki novac nema tko prihvatiti, niti će Ministarstvo financija moći poduprijeti poduzetničke ideje o nekakvom megafondu spasa u koji bi se iz proračuna trebalo povući barem milijardu kuna. Prije će to biti potezi za buđenje poslovnog optimizma i fino, oprezno tkanje novih poslovnih uvjeta koje će omogućiti odgovorni za fiskalnu i monetarnu politiku.

Ideja je prvog programa odmrznuti tržište kredita za poduzeća i spustiti cijenu novca. Banke imaju odgovarajuću likvidnost, čak četiri milijarde kuna koje mogu plasirati, ali ne usude se u ovakvoj situaciji ulaziti u nove rizike; jednostavno ne vide dovoljan broj kvalitetnih poduzeća koja mogu prihvatiti i sigurno im vratiti njihov novac. Usto, čak i kad posuđuju poduzećima, banke im trenutačno zaračunavaju ekstremno visoke kamate.

U Ministarstvu financija planiraju prepustiti bankama da i dalje prema svojim strogim kriterijima rade selekciju poduzeća-dužnika dok bi država na sebe preko svojih institucija (HBOR-a ili HAMAG-a) na sebe preuzela dio rizika. Taj novi model suradnje s bankama trebao bi zaživjeti jako brzo, u roku mjesec-dva, ali je u tom modelu još puno nepoznanica, pogotovu što se tiče kriterija za ulazak poduzeća u taj program. Izvjesno je da gubitaši neće imati šanse.

Ministar Šuker navodno čak cilja na to da kroz tu novu suradnju s bankama spusti kamate za poduzeća na razinu od sedam posto. Šuker, naravno, računa na to da će takvom drastičnom rezanju kamata sa sada uobičajenih dvoznamenkastih razina pogodovati i to što će guverner Rohatinski osloboditi pričuvu na koju bankama plaćaju samo pola posto kamata, a što znači da će banke taj novac ubuduće moći lijepo oploditi već s kamatama od četiri-pet posto.

Za odgovorne u Vladi posebno je osjetljiva druga razvojna priča koju pripremaju, a riječ je o fondovima za gospodarsku suradnju. Radilo bi se zapravo o svojevrsnom partnerstvu hrvatske države s private equity fondovima. Ti fondovi ulaze u vlasničku strukturu tvrtki, restrukturiraju ih u roku od tri do pet godina pa preprodaju uz profite od visokih 25 posto. Zasad su u državi razmišljali da participiraju u preuzimanju i restrukturiranju poduzeća čak sa 50 posto sredstava, ali će taj postotak sigurno biti niži.

Naime, da cijela priče ostane na dva postojeća private equity fonda u RH, onda bi to bilo izvedivo, ali je pravi cilj privući široku obitelj domaćih i moćnih stranih private equity fondova koji bi mogli postati motorom razvoja hrvatskog gospodarstva.

Nikako ne bi bilo dobro da priča ostane na dva fonda jer je jedan od njih Škegrin Quaestus, a poznato je da je upravo on kao novi premijerkin savjetnik idejni začetnik cijele priče. Pa će se ići na javni natječaj i sve će pričekati nekoliko mjeseci.
Da su, primjerice, fondovi za gospodarsku suradnju postojali prije pola godine, vrlo bi vjerojatno mogli spasiti Pevec, ali pod uvjetom da njegov vlasnik ili izađe iz vlasničke strukture ili da znatno smanji svoj udio te da prepusti upravljanje menadžerima po izboru fonda. Pitanje je da li će ti principi odgovarati domaćem poduzetničkom mentalitetu. Ni fondovi neće, naravno, biti zainteresirani za loša poduzeća, nego isključivo ona koja imaju perspektivu.

  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još

Tečajna lista

| Sve valute
HNB | 03.12.2016.
Valuta Šifra Jedinica Kupovni Srednji Prodajni
AUD 036 1 5,239415 5,255181 5,270947
CAD 124 1 5,308983 5,324958 5,340933
CZK 203 1 0,277985 0,278821 0,279657
DKK 208 1 1,010416 1,013456 1,016496
HUF 348 100 2,393107 2,400308 2,407509
JPY 392 100 6,202648 6,221312 6,239976
NOK 578 1 0,838173 0,840695 0,843217
SEK 752 1 0,766234 0,768540 0,770846
CHF 756 1 6,982157 7,003166 7,024175
GBP 826 1 8,908496 8,935302 8,962108
USD 840 1 7,062185 7,083435 7,104685
EUR 978 1 7,516989 7,539608 7,562227
PLN 985 1 1,673603 1,678639 1,683675
=