Gospodarstvo SINDIKATI O NEDJELJI

Zabrana rada neće dovesti do masovnih otkaza

Zabrana rada trgovina nedjeljom neće uzrokovati veće otpuštanje radnika, a najave masovnih otkaza samo su sredstvo pritiska velikih trgovačkih lanaca za ukidanje zabrane, tvrde sindikati i nakon što je od Nove godine stupio na snagu novi Zakon o trgovini

To su priče za malu djecu, kaže o prijetnjama poslodavaca ekonomski savjetnik Nezavisnih hrvatskih sindikata Goran Bakula, jer zabrana rada nedjeljom može samo biti izlika za otpuštanje dijela radnika koji su ionako smatrani viškom.

Poslodavci za rad nedjeljom uglavnom nisu zapošljavali dodatne radnike već su im radili isti oni koji su radili i preko tjedna, a pritom ih nisu niti pošteno plaćali, kršeći odredbe Zakona o radu i kolektivnog ugovora.

Veliki shopping-centri kod nas rade sve ostale dane do 21 sat, tako da građani imaju dovoljno vremena obaviti potrebnu kupnju, dok npr. u Austriji do tog vremena rade samo četvrtkom, napominje Bakula.

Za neplaćeni rad u trgovini nisu krivi sindikati, jer oni ne mogu natjerati poslodavce na poštivanje zakona, već Državni inspektorat koji neefikasno obavlja svoj posao.

Sindikati i Crkva stoga nisu krivi nego zaslužni za zabranu rada nedjeljom, tvrdi Bakula, a time brane i neke tradicijske vrijednosti koje zbog uvoza svega i svačega, pa i zatupljujućih ideologija, nestaju iz hrvatske svakodnevice.

Direktorica Udruge trgovine pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) Sanja Smoljak kaže da HUP još nema podataka o smanjenju broja zaposlenih u trgovini.

Trgovci se u pogledu predviđanja smanjenja prometa i povećanja otkaza razlikuju s obzirom na djelatnost kojom se bave - može se očekivati da trgovce prehrambenim artiklima neće zadesiti značajnije smanjenje prometa i broja zaposlenih, koje bi moglo biti veće u trgovini odjećom i obućom.

Smoljak napominje da siječanj i veljača, kao tradicionalno loši mjeseci za trgovinu, nisu dobar temelj za procjenu učinka zabrane rada nedjeljom.

Članice HUP-ove Udruge trgovine nisu utvrdile jedinstven stav o radu nedjeljom i o pokretanju ustavne tužbe zbog narušavanja poduzetničkih sloboda i prekomjernih izuzetaka od odredaba o ograničavanju radnog vremena, pa stoga ustavna tužba koju najavljuju neki trgovci neće biti pod okriljem HUP-a.

S druge strane, galama oko radnog vremena trgovina i ekonomske krize služi kao izlika za otpuštanje radnika i poslodavcima koji nemaju veze s trgovinom, upozoravaju sindikalci.

Goran Bakula kao primjer navodi vinkovačku Spačvu koja prije Nove godine, pravdajući se krizom, nije produžila ugovore o radu s 300 radnika, da bi sada zaposlila petnaestak novih jer se približava vrijeme održavanja velikog sajma namještaja u Koelnu, gdje očito očekuju nove narudžbe.

Kod nas nema opravdanja za velika otpuštanja, tvrdi Bakula, jer nemamo industriju koja bi bila podložna udaru recesije poput automobilske industrije.

Osim toga, u Europi to rješavaju drugačije, pa je tako u Njemačkoj postignut tripartitni dogovor da ove godine neće otpuštati radnike u autoindustriji, unatoč krizi i padu potražnje.

U Hrvatskoj svake godine nezaposlenost raste od kolovoza do ožujka, kada se zbog prestanka turističke sezone te smanjenja narudžbi i građevinskih radova ugasi od 25.000 do 30.000 radnih mjesta, kaže ekonomski stručnjak Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mario Švigir.

Prvi otkaze dobivaju radnici koji rade povremeno i privremeno i kojima su ugovori o radu istekli ili ih nije skupo raskinuti, što znači da najgore prolaze zaposleni na sezonskim poslovima, niže kvalificirani i mladi radnici.

Ove godine zabrinjavaju opća atmosfera i ozbiljno ugrožena likvidnost i kupovna moć građana, napominje Švigir. Svako povećanje cijena, kao npr. plina, dovodi do pada sklonosti potrošača da kupuju proizvode i usluge na tržištu, a rizici neizvjesnosti rastu.

Cijene koje kontrolira država treba što prije staviti pod kontrolu jer se ionako loša očekivanja mogu pogoršati, a tada bi lančanim efektom radna mjesta bila još ugroženija.

Porast cijena i investicijsko-potrošački pesimizam mogli bi loše utjecati na trajnu zaposlenost na duže staze, posebno u 2010. kada bi se to osjetilo i na stopi zaposlenosti, što nikako nije dobro pred ulazak u EU, upozorava Švigir.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još

Tečajna lista

| Sve valute
HNB | 27.09.2016.
Valuta Šifra Jedinica Kupovni Srednji Prodajni
AUD 036 1 5,067120 5,082367 5,097614
CAD 124 1 5,041146 5,056315 5,071484
CZK 203 1 0,276763 0,277596 0,278429
DKK 208 1 1,002670 1,005687 1,008704
HUF 348 100 2,438421 2,445758 2,453095
JPY 392 100 6,618261 6,638176 6,658091
NOK 578 1 0,818262 0,820724 0,823186
SEK 752 1 0,778834 0,781178 0,783522
CHF 756 1 6,865701 6,886360 6,907019
GBP 826 1 8,602673 8,628559 8,654445
USD 840 1 6,650652 6,670664 6,690676
EUR 978 1 7,474003 7,496492 7,518981
PLN 985 1 1,736202 1,741426 1,746650
=