Gospodarstvo GOSPODARSKI PREGLED 2009.

Hrvatska jedva izbjegla sudbinu Peveca

Kriza je srušila sve iluzije o domaćem gospodarstva, i to je najbolje što nam je donijela turbulentna 2009. godina. Uz to, možemo reći, da smo i dobro prošli, zahvaljujući prije svega žilavosti financijskog sektora, što je zasluga oprezne monetarne politike HNB-a. S druge strane, Vlada je većinu vremena bila izgubljena, trčeći od požara do požara. A prvo su mjesecima tvrdili da krize niti nema

Kašnjenje i nedostatak smislene politike doveo je do toga ćemo ove godine zabilježiti prosječan pad BDP od šest posto, pad industrijske proizvodnje od devet posto, rast nezaposlenosti na godišnjoj razini od 21 posto (op.a. povijesno najviša godišnja stopa rasta!) s jasnom naznakom da će uskoro ukupna vrijednost svega onoga što proizvedemo biti manja od vanjskog duga.

Svi ti negativni trendovi izravno ili neizravno doveli su do čak tri rebalansa proračuna, uvođenja kriznog poreza, ali i ostavki premijera i ministra gospodarstva, što je opet otvorilo Pandorinu kutiju iz koje je ispalo niz afera. Uglavnom, iz bogate i sadržajne 2009. izdvojili smo 12 događaja.

Od plinske krize do plinske krize


S plinom smo započeli, s plinom smo i završili, a s pričom o plinu ćemo izgleda i početi iduću godinu. Nakon što je 1. siječnja došlo do poskupljenja u prosjeku za 20 posto, pogodila nas je plinska kriza zbog sukoba Rusije i Ukrajine. Gospodarstvo je pretrpjelo, prema procjeni udruge poslodavaca, štetu od dvije milijarde kuna. Vladajući su se ponovo sjetili aktualizirati priču o LNG terminalima, novim dobavnim pravcima i skladištima, da bi s normalizacijom opskrbe sve stalo. Došla je nova zima, Rusija ponovo prijeti Ukrajini, a za početak 2010. najavljeno je novo poskupljenje plina od 20-ak posto.

Svaki tjedan rebalans jedan


Tako je IDS-ov Damir Kajin prokomentirao drugi rebalans proračuna sredinom srpnja. Uskoro je uslijedio i treći, dok je prvi napravljen u travnju. Iako se već početkom jeseni 2008. znalo da je zavladala globalna recesija koja neće zaobići niti Hrvatsku, Vlada je odlučila tjerati po svome i donijela je preoptimističan budžet za 2009. godinu. Zbog toga je morala kroz tri rebalansa planirane prihode srezati za gotovo 13,5 milijardi kuna, a rashode za samo 6,5 milijardi kuna. Umjesto za snažnije smanjenje rashoda Banski dvori su se odlučili za pojačano zaduživanje.

Bruno Konjević/Cropix
Damir Jakuš - idejni tvorac harača
'Harač, rajo, harač!'


Nakon što je vrag odnio šalu, a statistika pokazala da nam je BDP u prva tri mjeseca u minusu 6,7 posto, Vlada je konačno izvadila glavu iz pijeska. Prvo je Ivo Sanader rekao zbogom, da bi Jadranka Kosor otvorila vrata svima koji su imali bilo kakvu ideju kako spasiti brod koji tone. Na kraju joj se najviše svidjela zamisao sindikalnog vođe Damira Jakuša, o kriznom porezu, koja je dorađena zaživjela od 1. kolovoza. Uz to, i podizanjem stope PDV-a na 23 posto ministar financija Ivan Šuker je uspio namaknuti dovoljno novca za mirovine i isplatu plaća državnim i javnim službama.

Sezona po Bajsovim notama

Mirni čovjek Damir Bajs sredinom travnja uplašio se da bi on mogao biti iskorišten kao žrtveno janje ako turistička sezona podbaci. Kako bi opipao puls svoga šefa, ponudio mu je mandat na raspolaganje, što Sanader nije prihvatio. Sama sezona, gledajući brojke dolazaka i noćenja, zabilježila je lagani minus u odnosu na 2008. godinu. Katastrofičari su predviđali i pad od 20 posto. Treba priznati da tu dio zasluga ima i Bajs jer je progurao Akcijski plan i projekt udruženog oglašavanja države i privatnog sektora. Na ostalom možemo zahvaliti nebu, jer smo nakon dosta vremena imali dugo i toplo ljeto. Međutim, još uvijek se čeka službena računica koliko smo od turista i zaradili. Procjena je analitičara da će se u državni proračun sliti oko milijardu eura manje nego lani, kad je prihodovano sedam milijardi eura.

Prekipjela Podravkina juha

Nekad uglednu Podravku, kojoj je i nakon pedeset godina najznačajniji proizvod Vegeta, što ne čudi s obzirom na političko kadroviranje, snažno je potreslo uhićenje njezinih direktora. Krah splitskog SMS-a razotkrio je tajni plan kojim su navodno menadžeri pokušali preuzeti Podravku novcem kompanije, zbog čega su u zatvoru predsjednik Uprave Zdravko Šestak, njegov prethodnik Darko Marinac, članovi Uprave Josip Pavlović i Saša Romac, Milan Horvat iz Fime i Srđan Mladinić iz SMS-a. Procjenjuje se da je koprivnička kompanija nizom rizičnih plasmana, koji su poslužili kao osiguranje izvršenja plana preuzimanja, oštećena za 300 do 500 milijuna kuna.

Polančec je kriv za sve?

Nakon uhićenja direktora Podravke, uslijedila je ostavka ministra gospodarstva Damira Polančeca, koji je u Vladu došao iz te koprivničke kompanije. Sumnja se da mutni poslovi oko kreditiranja kupnje Podravkinih dionica za račun menadžera nisu mogli proći bez njegova blagoslova, a dok je bio ministar stekao je dionice Podravke vrijedne nekoliko milijuna kuna. No Polančec će kao ministar gospodarstva biti upamćen i po još nekoliko promašaja: debakla u privatizaciji brodogradilišta i Željezare Split. Kao glavnog pregovarača s MOL-om u drugom krugu privatizacije Ine, Polančeca se proziva da je pogodovao mađarskoj strani. Iako je premijerka Kosor konačno predočila javnosti ugovor između MOL-a i Vlade, dio o izdvajanju plinskog poslovanja i dalje je ostao tajnovit.

CROPIX
Ja ode, a vi se slikajte
Otplovio Ivo, isplivale afere


Nakon ostavke premijera Sanadera zakotrljao se niz afera u državnim tvrtkama, od HEP-a i HAC-a do HŽ-a. Neki od direktora javnih poduzeća, poput Ivana Mravka iz HEP-a, samo su smijenjeni, Zdravko Livaković, predsjednik NO-a HAC-a, sam je podnio ostavku, a zbog sumnje u pogodovanje tvrtki Skladgradnja uhićeno je četvero članova Uprave HAC-a. Ipak, premijerka Kosor koja se naizgled odlučno upustila u borbu protiv korupcije povukla se u slučaju ministra Kalmete, koji je unatoč političkoj odgovornosti za niz afera u cestogradnji ostao u Vladi.

Nasukani škverovi

Prošlo je 14 godina od prve sanacije brodogradilišta, a otada je u škverove upucano skoro 15 milijardi kuna. Rezultat? Brodogradnja nam je pred stečajem. Prvi krug privatizacije raspisan u srpnju neslavno je propao, a na najboljem putu je da se to dogodi i u drugom pokušaju. Najproblematičniji su 3. maj i Brodosplit koji zajedno zapošljavaju oko sedam tisuća radnika. Uz to, niti za jedan škver nije napravljen kvalitetan program restrukturiranja. Jedina slamka spasa je što država u drugom krugu kroz obeštećenja za isknjižene nekretnine (zemljište i objekti unutar škverova) u biti preuzima puno veći dio obveza i dubioza brodogradilišta nego u prvom krugu. Možda to privuče kupce.

Stala građevinska lokomotiva

Kako se dobar dio cestogradnje, stanogradnje i građevinskog sektora općenito financirao bankarskim kreditima, kriza je žestoko pogodila taj dio gospodarstva. Prema zadnjim podacima, u kolovozu je zabilježeno smanjenje građevinskih radova za 7,1 posto. Zbog smanjenja investicija već je oko 10 tisuća ljudi ostalo bez posla. U sljedeće tri godine država planira izgraditi tek 20-ak kilometara autocesta. U 2010. mogu se očekivati još veći potresi u građevinskom sektoru i nestanak mnogih malih i srednjih tvrtki. Jedina svijetla točka ove godine je potpisivanje ugovora između Crne Gore i konzorcija Konstruktor o gradnji autoceste vrijedne tri milijarde eura, iako se i tu sve češće spominju problemi financiranja.

Ispuhan balon Adriatica.net-a

Najveća hrvatska turistička agencija, Adriatica.net, koja je godinama hvaljena kao poduzetničko čudo zbog agresivnog širenja u regiji i preuzimanja renomiranih tvrtki, doživjela je krah zbog nemogućnosti vraćanja dugova. Najava dokapitalizacije kojom bi ovu tvrtku u vlasništvu Marka Vojkovića i medijske kuće EPH trebale spašavati i državne kompanije izazvala je negodovanje ostalih turoperatora i svih onih koji neprimjerenim smatraju da se novcem poreznih obveznika pomaže privatno poduzetništvo onih koji imaju jake političke veze.

Lucija Bušić / tportal.hr
Poduzetnički incident zvan Pevec
Pevec pometen s trgovačke scene


Bjelovarski trgovački lanac koji je zbog amaterskog upravljanja jedan analitičar nazvao 'poduzetničkim incidentom' krahirao je na Badnjak, ostavljajući iza sebe nekoliko tisuća nesretnih radnika, koji su zadnju plaću primili u rujnu. Vlasnik Zdravko Pevec mjesecima je otežavao spas ove tvrtke, izmišljajući vjerovnicima strateške partnere iz inozemstva, a zbog neozbiljnosti ga je napustilo čak dvoje kriznih menadžera.

Potopljeni HGspot se izvukao


Za razliku od Peveca, HGspot je uspio postići dogovor s vjerovnicima, čime je omogućen njihov nastavak poslovanja, uz otpuštanje polovice od dvjestotinjak zaposlenih. Ovaj maloprodajni lanac informatičke opreme zbog pada prometa nije mogao vraćati narasle dugove kojima je financirano njihovo širenje. I dok se HGspot izvukao, stečaj za zagrebački Vemil zbog velikih se dugovanja čini izglednom opcijom.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još

Tečajna lista

| Sve valute
HNB | 09.12.2016.
Valuta Šifra Jedinica Kupovni Srednji Prodajni
AUD 036 1 5,215167 5,230860 5,246553
CAD 124 1 5,265261 5,281104 5,296947
CZK 203 1 0,277906 0,278742 0,279578
DKK 208 1 1,009563 1,012601 1,015639
HUF 348 100 2,392584 2,399783 2,406982
JPY 392 100 6,139503 6,157977 6,176451
NOK 578 1 0,832438 0,834943 0,837448
SEK 752 1 0,769900 0,772217 0,774534
CHF 756 1 6,928537 6,949385 6,970233
GBP 826 1 8,838227 8,864821 8,891415
USD 840 1 6,958711 6,979650 7,000589
EUR 978 1 7,509841 7,532438 7,555035
PLN 985 1 1,685257 1,690328 1,695399
=