Gospodarstvo DESET GODINA EURA

Europska valuta glavni konkurent dolaru

Jedinstvena europska valuta debitirala je 1. siječnja 1999. u 11 zemalja članica Europske unije. Euro su nakon početnog vala uvele još i Cipar, Grčka, Malta te Slovenija, a od 1. siječnja 2009. on je službena valuta i u Slovačkoj

U siječnju jedinstvena europska valuta slavi desetu godišnjicu i u tih je deset godina postao druga najvažnija svjetska valuta (prva je dolar). Europska monetarna i ekonomska unija sada broji 320 milijuna stanovnika u 16 država, a prostire se od bogatih Francuske i Njemačke do Malte i Cipra.

Euro je debitirao 1. siječnja 1999. u 11 zemalja-članica: Njemačkoj, Francuskoj, Austriji, Belgiji, Finskoj, Irskoj, Italiji, Luksemburgu, Nizozemskoj, Portugalu i Španjolskoj. Nacionalne su valute tada i dalje bile u opticaju, ali su bile zaključane i čvrstim tečajem vezane uz euro. Novčanice i kovanice eura uvedene su u 2002. godini. Do 2005. euro je zamijenio dolar s mjesta najpopularnije valute na međunarodnim tržištima kapitala.

Euro su nakon početnog vala uvele još i Cipar, Grčka, Malta te Slovenija, a od 1. siječnja 2009. on je službena valuta i u Slovačkoj.

Dug denominiran u euru čini 48,5 sveukupnog krajem trećeg prošlogodišnjeg kvartala, dok se na dug denominiran u dolarima odnosi 32,1 posto. Vrijednost novčanice eura u opticaju 2006. godine po prvi je put premašila vrijednost dolarskih novčanica. Ravan euru i u deviznim rezervama svjetskih središnjih banaka još je jedino dolar. Na trećem je mjestu japanski jen.

U međuvremenu se inflacija širom eurozone kretala malo iznad cilja Europske središnje banke od 2 posto godišnje, što je veliki napredak za neke zemlje eurozone, posebno Italiju i Španjolsku. Europsku središnju banku mnogi ipak kritiziraju. Veliki broj građana eurozone, uključujući Talijane i Španjolce, tvrdi kako se sada suočavaju s višom stopom inflacije negoli prije uvođenja eura.

Znakovi napetosti očiti su i u sve većim spreadovima između euro denominiranih državnih obveznica. Prinosi na talijanske obveznice premašili su prinose na njemačke državne obveznice, a razlika je narasla na razine koje nisu viđene od uvođenja eura 1999. godine. I dok mali prinosi i ne čude previše, širina spreadova i drugi podaci daju naslutiti kako se mnogi ulagači boje da bi Italija i druge zemlje jednoga dana ipak mogle doći u iskušenje i odustati od jedinstvene valute, smatraju ekonomisti.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još

Tečajna lista

| Sve valute
HNB | 24.09.2016.
Valuta Šifra Jedinica Kupovni Srednji Prodajni
AUD 036 1 5,088177 5,103487 5,118797
CAD 124 1 5,110782 5,126160 5,141538
CZK 203 1 0,276938 0,277771 0,278604
DKK 208 1 1,003003 1,006021 1,009039
HUF 348 100 2,446454 2,453815 2,461176
JPY 392 100 6,609727 6,629616 6,649505
NOK 578 1 0,821280 0,823751 0,826222
SEK 752 1 0,781160 0,783511 0,785862
CHF 756 1 6,874676 6,895362 6,916048
GBP 826 1 8,679726 8,705844 8,731962
USD 840 1 6,668675 6,688741 6,708807
EUR 978 1 7,477585 7,500085 7,522585
PLN 985 1 1,743230 1,748475 1,753720
=