'Država će ubrati najviše 105 milijardi kuna, umjesto planiranih 110 milijardi, pa će jaz biti znatno veći od očekivanih devet milijardi kuna', očekuje ekonomski analitičar Ante Babić koji smatra da je i rashodna strana upitna zbog jamstava za brodogradnju.

'Krizni porez je logično rješenje Vlade koja nije bila kadra smanjiti rashode', tvrdi Katarina Ott, ravnateljica Instituta za javne financije. Prema njezinom mišljenju, nikakva porezna reforma neće donijeti napredak bez radikalnih kresanja proračunskih rashoda. 'Ništa osim dugova nije zadano, a i oni se mogu reprogramirati, mada to nije pametno', rekla je Ott izražavajući svoju nevjericu da će se planirani proračun održati.

Sudionici okruglog stola podržali su monetarnu politiku HNB-a. 'Dok se ne počisti javna potrošnja, dobro je da središnja banka ne daje više novaca', istaknuo je Babić braneći restriktivnu monetarnu politiku HNB-a. Zaključio je da su kamatne stope visoke upravo zbog toga što banke financiraju neefikasnu državnu potrošnju.

Damir Kuštrak, predsjednik HUP-a, podržao je kadrovske poteze Jadranke Kosor, očekujući da će novi ekonomski savjet 'progurati' radikalnije reforme jer je država jedini uzimatelj financijskih usluga. 'Moramo krenuti u strukturne reforme koje nam mogu pomoći u vrijeme novog ekonomskog vala koji očekujem u drugoj polovici 2010', poručio je Babić.

Što se tiče porezne reforme, akteri okruglog stola suglasni su da je najveći problem preveliko opterećenje rada, osobito visokim doprinosima, što dovodi do nekonkurentnosti. Katarina Ott apelira na opće porezno rasterećenje koje bi se postiglo rezovima na rashodnoj strani proračuna. Ona smatra da je porezni sustav bio puno bolji 90-ih godina. 'Sada imamo kompliciran, skup i neefikasan sustav', poručila je Ott.

Splitska banka je ponudila i svoj recept za oporavak od krize koji se sastoji od 'predjela, glavnog jela i deserta'. Predjelo sadrži kratkoročne mjere poput ukidanja kriznog poreza, ukidanja ekonomski neopravdanih subvencija, smanjenja neporeznih nameta… Za 'glavno jelo' nude se strukturne reforme poput reforme poreznog, mirovinskog i obrazovnog sustava, a desert obuhvaća dugoročne ciljeve ekonomske politike kao što su smanjenje udjela državne potrošnje na razinu od 35 posto BDP-a, rast zaposlenosti na razinu od 70 posto i sl.