Gospodarstvo GOSPODARSKI TRENDOVI

2008. u znaku usporavanja rasta

Usporavanje rasta hrvatskog bruto domaćeg proizvoda na procijenjenih oko 2,5 do 3 posto obilježit će hrvatsko gospodarstvo u 2008. godini

Domaći utjecaji, uz prelijevanje globalne krize, gotovo će prepoloviti stopu rasta od 5,6 posto iz 2007., a za slijedeću 2009. godinu predviđanja se svode na gospodarski rast od 2 ili svega 1 ili čak i manje posto.

Hrvatska kraj 2008. dočekuje i s inozemnim dugom većim od 36 milijardi eura, a procjenjuje se da će se udio inozemnog duga u BDP-u povećati s 89 na 93 posto. Deficit tekućeg računa platne bilance pak porast će na čak 11 posto BDP-a prema 9 posto u 2007.

Prema procjenama HNB-a godišnja stopa inflacije u prosincu past će na 4 posto, a prosječna godišnja inflacija bit će oko 6,2 posto.

Statistički podaci upozoravaju na usporavanje gospodarstva. Tako je industrijska proizvodnja u razdoblju od siječnja do studenoga zabilježila rast od svega 1,9 posto, dok je primjerice u istom razdoblju 2007. taj rast iznosio 5,9 posto. Građevinarstvo se još 'drži' s povećanjem od 11,8 posto u prvih deset mjeseci ove u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Veliki se deficit bilježi u robnoj razmjeni s inozemstvom, a pokrivenost uvoza izvozom, prema podacima za prvih deset mjeseci ove godine, svela se vrlo niskih 45,2 posto. Hrvatski je robni izvoz u deset ovogodišnjih mjeseci iznosio 58 milijardi kuna, što je za 5,7 posto više nego u istom razdoblju lani. Istodobno je uvoz rastao znatno brže od izvoza, povećan je za 11,7 posto, na 128,5 milijardi kuna. Deficit u robnoj razmjeni sa svijetom dosegnuo je iznos od 70,5 milijardi kuna, što je povećanje za 17,2 posto u odnosu na isto razdoblje godine prije.

Tako ni povećani prihodi od turizma, a očekuju se na razini od 7,1 milijardu eura, neće moći 'pokriti' pogoršane rezultate u robnoj razmjeni sa svijetom. Turistička će pak godina, što se tiče fizičkih pokazatelja, biti završena sa 1 posto više turističkih dolazaka i 2 posto više noćenja nego u godini prije.

Nezaposlenost, premda se smanjuje na godišnjoj razini, i dalje je ozbiljan problem, koji bi se, s najavama mogućih otpuštanja kao posljedica krize, mogao ponovno zaoštriti. Potkraj studenoga u Hrvatskome zavodu za zapošljavanje bila je evidentirana 233.661 nezaposlena osoba, što je za 19.522 osobe ili za 7,7 posto manje nego u istom mjesecu 2007. Stopa registrirane nezaposlenosti za studeni ove godine iznosila je 13,2 posto. Ukupno je zaposlenih pak, po zadnjim podacima iz listopada, bilo 1.538.270 (od toga 1.237.560 u pravnim osobama).

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za listopad ove godine iznosila je 5.263 kuna, što je za 392 kune ili nominalno za oko 8 posto više nego za isti prošlogodišnji mjesec.

Premda usporenijim tempom nego lani hrvatsko se stanovništvo kod banaka tijekom prvih deset mjeseci ove godine zadužilo za novih 12,3 milijarde kuna, od čega se gotovo polovica odnosi na stambene kredite. Tako su krajem listopada građani kod banaka imali ukupno 125,2 milijarde kuna kredita, u čemu su stambeni krediti zastupljeni s oko 41 posto. Ili krajnje pojednostavljeno rečeno, u novu ćemo godinu ući s 81,5 tisuća kuna duga prosječno po svakom zaposlenom s osnova zaduženosti stanovništva kod banaka, i još 23,4 tisuće eura duga prosječno po svakom zaposlenom s osnova ukupnog hrvatskog inozemnog zaduženja.

No, u idućoj godini očekuje se teže zaduživanje, posebice poduzeća u inozemstvu, a u središnjoj banci procjenjuju da bi rast kredita domaćih banaka mogao biti oko 30 milijardi kuna, što bi bio porast za oko 11,5 posto, što je neznatno manje nego u ovoj godini. U okviru toga država bi se, prema projekcijama HNB-a, na domaćem tržištu mogla zadužiti za oko 5 milijardi kuna, što znači da ostalim sektorima, poduzećima i građanstvu ostaje 25 milijardi kuna.

Središnja banka procjenjuje da bi inflacija u idućoj godini mogla biti oko 3,5 posto, da će doći do stagnacije hrvatskog izvoza, da bi uvoz mogao pasti za 5 posto, a deficit tekućeg računa platne bilance smanjiti se na oko 7 posto BDP-a.

A procjene gospodarskog rasta različite su od analitičara do analitičara i kreću se od 0,5 posto, kao što predviđaju analitičari nekih banaka, preko 1 posto što je posljednja prognoza HNB-a, do 2 posto što je procjena koju je Vlada iznijela pri donošenju proračuna za 2009.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još

Tečajna lista

| Sve valute
HNB | 28.09.2016.
Valuta Šifra Jedinica Kupovni Srednji Prodajni
AUD 036 1 5,092775 5,108099 5,123423
CAD 124 1 5,029710 5,044845 5,059980
CZK 203 1 0,276843 0,277676 0,278509
DKK 208 1 1,003214 1,006233 1,009252
HUF 348 100 2,437828 2,445163 2,452498
JPY 392 100 6,617360 6,637272 6,657184
NOK 578 1 0,821325 0,823796 0,826267
SEK 752 1 0,777695 0,780035 0,782375
CHF 756 1 6,862222 6,882871 6,903520
GBP 826 1 8,604245 8,630135 8,656025
USD 840 1 6,646195 6,666194 6,686193
EUR 978 1 7,473647 7,496135 7,518623
PLN 985 1 1,740283 1,745520 1,750757
=