Gospodarstvo PBZ ANALIZE

Hrvatska stvarnost je pad plaća i rast nezaposlenosti

Podaci o zaposlenosti u rujnu, odnosno kretanju plaća u kolovozu nisu ukazali ni na kakve promjene trendova iz ranijih mjeseci, posebice ne u pozitivnom smjeru, što je u potpunosti u skladu s očekivanjima analitičara Privredne banke Zagreb

Broj zaposlenih osoba u rujnu je smanjen za 16,8 tisuća u odnosu na kolovoz (-1,1 posto), što je nakon siječnja drugi po redu najveći apsolutan pad broja zaposlenih u ovoj godini. Od toga je oko polovica osoba otpušteno u obrtu i slobodnim djelatnostima, a druga polovica u pravnim osobama. Gledajući pravne osobe po djelatnostima, primjećujemo da je u rujnu broj zaposlenih bio niži u svim djelatnostima u usporedbi s mjesecom ranije osim u javnim službama. Kao posljedica toga broj zaposlenih u privatnom sektoru pao je u rujnu na mjesečnoj razini za 0,9 posto, a u javnom je sektoru porastao za 0,2 posto, dok je u usporedbi s prosincem privatan sektor smanjio broj zaposlenih za 3,2 posto, a javni za 0,7 posto.

Činjenica da je najveći broj radnih mjesta u prvih devet mjeseci izgubljen u industriji i građevini potvrđuje očekivanja da će prilagodba privatnog sektora biti jača od prilagodbe javnog sektora. Budući da je naše tržište rada nefleksibilno te njegova reakcija na dinamiku poslovnog okruženja redovito kasni 1-2 kvartala, a što je vidljivo kroz kretanje međugodišnjih stopa kvartalnih prosjeka zaposlenosti čiji se pad drastično ubrzava u drugom i trećem kvartalu ove godine, analitičari PBZ-a očekuju da će posljednji kvartal donijeti dodatno zaoštravanje situacije, odnosno jači rast nezaposlenosti.

Statistički podaci o plaćama kasne mjesec dana za podacima o zaposlenosti te iako (kao i srpanjski) u sebi već sadrže informaciju o utjecaju kriznog poreza, ne daju nam još naznaku kretanja plaća nakon završetka turističke sezone.

U prvih osam mjeseci najveći realan pad neto plaće od dva i pol posto bilježi djelatnost poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, slijedi trgovina (-1,2 posto), a zatim administrativne usluge (-1 posto) i s nešto blažim padom prerađivačka industrija (-0,4 posto) te građevina (-0,1 posto).

Većina djelatnosti realno je povećala prosječnu neto plaću, a najviše opskrba električnom energijom (+6,7 posto) i javna uprava i obrana (+4 posto). Međutim, gledamo li po mjesecima, realan rast neto plaće na godišnjoj razini nastavlja se smanjivati tako da iako je u prvih osam mjeseci iznosio 1,1 posto, u kolovozu je dosegnuo tek 0,1 posto, a u narednim mjesecima će vjerojatno biti negativan.

Prema mišljenju PBZ-ovih analitičara, prilagodba tržišta rada recesiji većim je dijelom do sada vršena putem zaposlenosti, a manjim dijelom putem plaća. Takav trend će se nastaviti, jer očigledno korekcija plaća ne donosi dovoljno visoke uštede s obzirom na jačinu pada poslovne aktivnosti poduzetnika.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još

Tečajna lista

| Sve valute
HNB | 21.01.2017.
Valuta Šifra Jedinica Kupovni Srednji Prodajni
AUD 036 1 5,307053 5,323022 5,338991
CAD 124 1 5,278663 5,294547 5,310431
CZK 203 1 0,277540 0,278375 0,279210
DKK 208 1 1,008607 1,011642 1,014677
HUF 348 100 2,431317 2,438633 2,445949
JPY 392 100 6,121957 6,140378 6,158799
NOK 578 1 0,834240 0,836750 0,839260
SEK 752 1 0,789444 0,791819 0,794194
CHF 756 1 6,993749 7,014793 7,035837
GBP 826 1 8,662813 8,688880 8,714947
USD 840 1 7,050956 7,072173 7,093390
EUR 978 1 7,499397 7,521963 7,544529
PLN 985 1 1,717918 1,723087 1,728256
=