Gospodarstvo EUROPSKE CIJENE

U iduće tri godine struja poskupljuje 50 posto

U naredne tri godine, uoči ulaska Hrvatske u EU, cijena električne energije koju plaćaju domaća kućanstva, industrija i poduzetništvo morat će se postupno izjednačiti s europskim cijenama, u prosjeku 30 posto višima, no poskupljenju struje u Hrvatskoj tu, smatraju energetičari, vjerojatno neće biti kraj

Za tri godine, 2012. godine, počinje i tzv. razdoblje nakon Kyotoa, tijekom kojeg će se i Hrvatska morati pridružiti Europi u još većem smanjenju emisije stakleničkih plinova, što će energetsku industriju dodatno koštati i prelomiti se preko leđa krajnjih potrošača, piše Novi list. U konačnici, zbog ekoloških obaveza, gradnje novih termoelektrana i preuzimanja skuplje struje iz obnovljivih izvora energije, hrvatski će građani za struju za otprilike pet godina izdvajati i do pedeset posto više nego sada.

Pod pretpostavkom da se do ulaska Hrvatske u EU cijena električne energije uskladi s prosječnom europskom, odnosno poveća za 30 posto, dvotarifni će potrošači u Hrvatskoj plaćati struju 1,18 kuna u višoj, odnosno 0,60 kuna u nižoj tarifi, za razliku od sadašnjih 0,91, tj. 0,46 kuna. Dogodi li nam se i sve izvjesnije poskupljenje od 10 do 20 posto zbog novih ekoloških obaveza, kilovatsat bi u višoj tarifi mogao koštati ukupno i do 1,36 kuna, u nižoj pak i do 0,70 kuna. Osim struje, u naredne tri godine očekuje nas i drastično poskupljenje plina, čija cijena u Hrvatskoj također zaostaje za europskom.

Kopenhagen će u prosincu ugostiti konferenciju o klimatskim promjenama na kojoj će se EU izjasniti o smanjenju emisije CO2 u okoliš za 20 posto. Postojeći Protokol iz Kyotoa o smanjenju emisije CO2, koji traje do 2012. godine, Hrvatsku obavezuje na smanjenje od pet posto, i iako smo sada ispod te dozvoljene emisije, i mi ćemo ulaskom u EU morati ispuniti zahtjev o 20-postotnom smanjenju. Kako pojašnjava Vladimir Jelavić, član pregovaračkog tima koji će Hrvatsku zastupati u Kopenhagenu i stručnjak Instituta Ekonerg, ta će nova ekološka zadaća Hrvatsku koštati od 0,5 do čak 1,5 posto BDP-a, zbog čega će i cijena električne energije za krajnje potrošače porasti za dodatnih deset do 20 posto.

To poskupljenje, slaže se i Mirjana Matešić, ravnateljica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj, nećemo moći izbjeći, a neizbježno će uz to biti i postupno izjednačavanje cijene električne energije s europskima. U protivnom, smatraju energetičari, neće biti novca za gradnju novih, nužnih proizvodnih kapaciteta, time i redovitu opskrbu. Cijenu kilovatsata poskupjet će nam u budućnosti i preuzimanje električne energije iz obnovljivih izvora, što se već događa u Mađarskoj koja od 1. studenog svojim građanima, upravo iz tog razloga, poskupljuje struju za oko pet posto.

Prema podacima Europskog ureda za statistiku, cijena kilovatsata prije oporezivanja u Hrvatskoj iznosi oko osam eurocenta, dok je prosjek EU-a oko 12 eurocenti. Usporedbe radi, kWh u Njemačkoj iznosi 13 eurocenti, a Britanci plaćaju struju dvostruko skuplje od hrvatskih građana. Manjom cijenom struje i plina, na koje se ne plaćaju trošarine kao u Europi, Hrvatska kupuje socijalni mir, što, smatraju ekonomisti i energetičari, dugoročno nije održivo. I zapadna Europa će nakon konferencije u Kopenhagenu morati dodatno povećati svoje namete, i to dramatično.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još

Tečajna lista

| Sve valute
HNB | 22.02.2017.
Valuta Šifra Jedinica Kupovni Srednji Prodajni
AUD 036 1 5,398319 5,414563 5,430807
CAD 124 1 5,353132 5,369240 5,385348
CZK 203 1 0,274724 0,275551 0,276378
DKK 208 1 0,998019 1,001022 1,004025
HUF 348 100 2,413263 2,420525 2,427787
JPY 392 100 6,193330 6,211966 6,230602
NOK 578 1 0,840494 0,843023 0,845552
SEK 752 1 0,783686 0,786044 0,788402
CHF 756 1 6,975431 6,996420 7,017409
GBP 826 1 8,740864 8,767165 8,793466
USD 840 1 7,040307 7,061491 7,082675
EUR 978 1 7,418371 7,440693 7,463015
PLN 985 1 1,719604 1,724778 1,729952
=