Gospodarstvo LOVRINČEVIĆ NAJAVIO PROMJENE

Vidošević i Topić protiv reforme komora

Više od desetljeća traje nezadovoljstvo poduzetnika načinom rada i financiranja Hrvatske gospodarske komore (HGK). Da bi se Vlada konačno mogla s tim ozbiljnije pozabaviti, najavio je Željko Lovrinčević, ekonomski savjetnik premijerke, na nedavnom okruglom stolu o državnoj potrošnji

U Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP), najžešćem kritičaru HGK, zasada nemaju nikakvih informacija kada bi se krenulo u reorganizaciju sustava komora.

HGK NE RADI DOBRO SVOJ POSAO

'Nadam se da je riječ o stvarnoj inicijativi. Vladina odluka bila bi ključni okidač da i sami gospodarstvenici krenu u reformu HGK, jer mnogi od njih sjede u skupštini Komore i ostalim tijelima. Iako je nezadovoljstvo poduzetnika veliko, čekalo se da se pokaže i politička volja za promjenama', kaže Đuro Popijač, glavni direktor HUP-a.

Jedini plan za reformu HGK još je prije dvije godine pripremio HSLS, a prema njemu bi se  reorganizirao postupno, kroz tri godine. Obavezne članarine koje plaćaju sva poduzeća po sili zakona kroz to razdoblje smanjivale bi se za trećinu, da bi nakon toga HGK prešao na samofinanciranje. Time bi HGK izbjegao veće potrese, kakve je prošla gospodarska komora u Sloveniji, u kojoj je 2006. ukinuto obavezno članstvo.

Prema statutu HGK, članice, a trenutno ih je oko 64.000, moraju plaćati članarinu u iznosu od 55 do 55.000 kuna, ovisno o veličini tvrtke, te komorski doprinos koji iznosi 0,0075 posto od ostvarenih prihoda u 2007. godini.

BEZ ČLANARINA HGK BI TERETIO PRORAČUN

Boris Arbanas / CROPIX
Željko Lovrinčević
'Radi se o parafiskalnom nametu koji ima porezni karakter, jer doprinose ubire porezna uprava. Osim toga, u zakonu stoji da će se HGK financirati od članarina ili doprinosa, a prema statutu Komore, članovi moraju plaćati i jedno i drugo. I sve bi to bilo još i prihvatljivo da Komora dobro radi svoj posao. Ali ona nije servis gospodarstvu, a zapošljava 600 ljudi i godišnje ubere 300 milijuna kuna', kritičan je Popijač.

Dosad je HGK na čelu s Nadanom Vidoševićem uspješno zaustavljao svaku inicijativu za reorganizacijom. Glavni argument im je da bi se, u slučaju ukidanja obaveznog članstva, teretilo državni proračun zbog 'potreba otvaranja raznih agencija koje bi obavljale usluge koje su sadašnje funkcije HGK'.

Isto tako, kažu u Komori, 'to ne bi bilo pravedno spram građana koji bi agencije financirali kroz indirektne poreze (PDV), umjesto direktnih doprinosa Komori od strane gospodarstvenika kojima veliki plaćaju više, a mali manje'.

Željko Lovrinčević, inače, u svojoj izjavi na okruglom stolu o državnoj potrošnji nije spominjao direktno HGK, već je najavio reformu cjelokupnog sustava gospodarskih komora i načina njihova financiranja. Iz toga se može zaključiti da bi reorganizacija obuhvatila i drugu veliku komorsku organizaciju - Hrvatsku obrtničku komoru (HOK).

UKIDANJE HOK-a NIJE U INTERESU OBRTNIKA

HOK okuplja više od 94.000 obrtnika koji postaju članovi, također, po sili zakona i to čim se upišu u obrtni registar. Osim članarine od 18 kuna mjesečno (plaća se kvartalno), na kraju godine plaćaju i 0,40 posto od ostvarenog godišnjeg dohotka. U slučaju da obrtnik ne plati članarinu, tad se to tretira kao porezni prekršaj.

Slično kao i njihove kolege poduzetnici, i obrtnici su veoma kritični prema svojoj komori.

'Nikad mi nisu pomogli. Mnogo sam puta od njih tražio da poduzmu korake u vezi nelojalne konkurencije i rada na crno. Jedino što dobijem su obrtničke novine, a ni u njima nema korisnih informacija', kaže obrtnik iz Zadra koji je želio ostati anoniman.

Međutim, ni u HOK-u nisu za ukidanje obaveznog članstva jer to nije u interesu samih obrtnika, smatra njegov predsjednik Mato Topić.

'Obavezno članstvo imaju i gospodarski razvijene zemlje poput Njemačke, Austrije, Francuske i Italije. HOK su još prije 150 godina osnovali obrtnici i cijelo to razdoblje Komora se ne financira iz državnog proračuna, već iz članarina čiju visinu određuju samo obrtnici na svojim skupštinama. HOK ima važnu ulogu kao zastupnik interesa svog članstva, a također temeljem zakona ima i javne ovlasti u području strukovnog obrazovanja i skrbi o školovanju kadrova potrebnih našem obrtništvu', kaže Topić.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još

Tečajna lista

| Sve valute
HNB | 10.12.2016.
Valuta Šifra Jedinica Kupovni Srednji Prodajni
AUD 036 1 5,302401 5,318356 5,334311
CAD 124 1 5,373318 5,389486 5,405654
CZK 203 1 0,277981 0,278817 0,279653
DKK 208 1 1,010147 1,013187 1,016227
HUF 348 100 2,390231 2,397423 2,404615
JPY 392 100 6,179448 6,198042 6,216636
NOK 578 1 0,837800 0,840321 0,842842
SEK 752 1 0,775236 0,777569 0,779902
CHF 756 1 6,964840 6,985797 7,006754
GBP 826 1 8,931256 8,958130 8,985004
USD 840 1 7,081029 7,102336 7,123643
EUR 978 1 7,512972 7,535579 7,558186
PLN 985 1 1,692415 1,697508 1,702601
=