Gospodarstvo 100 DANA JADRANKE KOSOR

Prolazna ocjena unatoč skromnim rezultatima

Jadranka Kosor u prvih sto dana vođenja ekonomske politike ostavila je bolji dojam no što se očekivalo, mišljenje je većine anketiranih gospodarskih stručnjaka. Za njih je ohrabrujuće što se počelo ozbiljnije razgovarati o gospodarskim problemima. Premijerka je pokazala i spremnost za povlačenje nepopularnih poteza, a simpatije javnosti osvojila je pokazivanjem zuba nediscipliniranim ministrima i pojedinim stranačkim moćnicima. Ipak, konkretni rezultati na ekonomskom planu su još uvijek prilično skromni, osobito ako se kao mjerilo uzmu porazni makroekonomski trendovi

Ivo Sanader nesumnjivo je svojoj nasljednici ostavio gomilu neriješenih gospodarskih problema, od prenapuhanog proračuna, preko nezadovoljnih socijalnih partnera, do kaosa u javnim poduzećima. Prvi nepopularni potez nove premijerke bilo je uvođenje ozloglašenog harača kojim je uspjela kratkoročno konsolidirati javne financije. Unatoč diletantskim zakonskim rješenjima i negodovanju svih pogođenih slojeva, krizni porez je zaživio bez većih potresa. Kompromisnim širenjem porezne obveze na najšire slojeve premijerka je otupila oštricu sindikata koji svoje nezadovoljstvo nisu uspjeli kanalizirati u prosvjede. Načinom krpanja proračuna nisu bili oduševljeni ni poslodavci, ali njihove kritike bile su prilično blage.

Gašenje proračunskog požara pratilo je i rješavanje problema nelikvidnosti državnih i javnih poduzeća. Kriza državnih mastodonata poput HŽ-a, HEP-a, HAC-a izbacila je na površinu brojne afere koje otkrivaju katastrofalno stanje tim tvrtkama. Pod povećalom se našlo i političko kadroviranje u javnim poduzećima, često povezano sa štetnim ugovorima kojima se pogoduje različitim interesnim skupinama. Konkretnije akcije na sređivanju stanja, poput smjene uprave HEP-a, koju je inicirala premijerka, naišle su na priličan otpor pojedinih ministara i stranačkih moćnika. Otvaranje ove Pandorine kutije pokazalo je da će Jadranka Kosor za radikalnije poteze trebati jaču političku podršku, budući da svako ozbiljnije zadiranje u 'stečena prava' pogađa financijske centre moći direktno povezane sa strankom na vlasti.

Opterećena rješavanjem gorućih problema, Sanaderova nasljednica u prvih 100 dana nije se stigla ozbiljnije baviti dugoročnom ekonomskom politikom. Bez većih intervencija prihvatila je fiskalne projekcije ministra Šukera koje se baziraju na 'neupitnoj istini' da je 87,2 posto proračuna zadano te da će veliki uspjeh biti ako se rashodi proračuna u 2010. zadrže na ovogodišnjoj razini. Premda je jasno da Šukerova dogma nema veze s istinom, premijerka je odlučila ne dirati previše u proračunsku potrošnju, uzdajući se u nadu da će efekti novih poreza i očekivani blagi oporavak u idućoj godini sami po sebi uravnotežiti proračun. U nedostatku boljih argumenata, premijerki je i pad BDP-a od 6,3 posto u drugom kvartalu dobar pokazatelj budući da je manji od 6,7-postotnog potonuća u prvom kvartalu.

Kritičari Kosoričine ekonomske politike ističu da Vlada nije ostvarila nijednu antirecesijsku mjeru, a uvela je krizni porez, nakon čega su realne plaće pale za dva posto. Umjesto mjera za dinamiziranje gospodarstva, Vlada je uvođenjem kriznog poreza dodatno opteretila poslovni sektor i istovremeno utjecala na smanjenje potrošnje. Sudeći po neambicioznim planovima koji predviđaju blagi rast BDP-a u idućoj godini, najbolje što možemo očekivati je gospodarska stagnacija nakon drastičnog pada. Za radikalnije poteze, koji podrazumijevaju ozbiljnije zadiranje u proračunsku potrošnju, Jadranka Kosor očigledno nema snage, osobito ako uzmemo u obzir da je pred nama predizborna godina.

EKONOMSKI STRUČNJACI I GOSPODARSTVENICI O PRVIH 100 DANA JADRANKE KOSOR

Jakov Prkic / CROPIX
Ante Babić
Ante Babić, ekonomist
: 'Očekivao sam da će smjer vođenja gospodarske politike i dalje određivati međusobni odnos između Polančeca i Šukera, ali premijerka Kosor se uspjela nametnuti kao šefica. Zbog toga joj za prvih 100 dana dajem ocjenu 3+. Ocjena bi bila i viša da nije bilo uvođenja kriznog poreza.

Međutim, nakon riječi, od premijerke se sad očekuju i djela. Prvo je na redu proračun za 2010. i za mene bi bio uspjeh kad bi rashodovnu stranu uspjela srezati na oko 100 milijardi kuna. Toliki su otprilike i prihodi od poreza. Druga dva velika izazova bit će nastavak privatizacije, kako brodogradilišta, tako i tvrtki u portfelju HFP-a, te reforma javnih poduzeća.'

Đuro Popijač, glavni direktor HUP-a: 'Donijela je novi način komunikacije i konačno se počelo ozbiljno razgovarati o ključnim temama. Uspjela je zaustaviti rast javne potrošnje. U ovih 100 dana mnogo se toga dogodilo, od afera u javnim tvrtkama do brodogradnje, i sigurno joj nije bilo lako. U nastavku njezinog mandata očekujem stvarni početak reforme.'

Vladimir Ferdelji, predsjednik uprave Elektro-kontakta: 'Nije došlo ni do kakvih oštrih zaokreta i nastavila je ekonomsku politiku svog prethodnika. Jedino što je napravila je stavljanje javnih financija pod kontrolu. Moja ocjena za njezin dosadašnji rad je dvojka. Ispred nas je izuzetno teško razdoblje i bojim se kako ćemo dalje.'

Goran Mehkek / CROPIX
Ljubo Jurčić
Ljubo Jurčić, ekonomist
: 'Kao što sam već nekoliko puta rekao, Jadranka Kosor je za mene pozitivno iznenađenje. Do kraja godine ona mora konsolidirati svoju poziciju u stranci da bi u idućoj mogla aktivnije voditi ekonomsku politiku. Dosad je vukla samo pasivne poteze. Mora se usredotočiti na konkretne probleme, a to su Hrvatske željeznice, HEP, Podravka i brodogradnja. Nema nikakve koristi od neke fiskalne ili monetarne reforme. To su sve opće priče bez efekta.'

Marin Filipović, predsjednik uprave Finvesta: 'Dolaskom Jadranke Kosor na mjesto premijerke, mislim da su stvari krenule u pozitivnom pravcu. Nažalost, ne i u drvnoj industriji. Nadam se da ćemo uskoro uspjeti dogovoriti sastanak s premijerkom kako bismo joj ukazali na svoje probleme. Ali, šire gledano, određeni potezi su napravljeni i imamo pozitivnu tendenciju.'
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još

Tečajna lista

| Sve valute
HNB | 03.12.2016.
Valuta Šifra Jedinica Kupovni Srednji Prodajni
AUD 036 1 5,239415 5,255181 5,270947
CAD 124 1 5,308983 5,324958 5,340933
CZK 203 1 0,277985 0,278821 0,279657
DKK 208 1 1,010416 1,013456 1,016496
HUF 348 100 2,393107 2,400308 2,407509
JPY 392 100 6,202648 6,221312 6,239976
NOK 578 1 0,838173 0,840695 0,843217
SEK 752 1 0,766234 0,768540 0,770846
CHF 756 1 6,982157 7,003166 7,024175
GBP 826 1 8,908496 8,935302 8,962108
USD 840 1 7,062185 7,083435 7,104685
EUR 978 1 7,516989 7,539608 7,562227
PLN 985 1 1,673603 1,678639 1,683675
=