Gospodarstvo SAMO NA 'VIŠAK'?

Porez na nekretnine vjerojatno tek od 2012.

U 2010. i 2011. godini neće biti uvođenja poreza na nekretnine, vjeruje Željko Lovrinčević, ekonomist čije savjete voli poslušati premijerka Jadranka Kosor. Kad se, pojašnjava on, Vlada i odluči na uvođenje ovakvog poreza, morat će razraditi veliki raspon stopa budući da se među vlasnicima nekretnina nalazi najviše – umirovljenika

Porez na nekretnine, kao godišnji porez na njihovo posjedovanje, poznat svuda u Europi, neće nam možda stići već uz proračun za iduću godinu, kako se u posljednje vrijeme nagađalo, no nema sumnje da će ga i hrvatski građani jednom morati početi plaćati. Pitanje je, međutim, hoće li se on naplaćivati samo na »višak« nekretnina, ili pak i na nekretnine u kojima vlasnik i stanuje, što bi značilo da će porez na nekretninu morati plaćati i mnogobrojni umirovljenici, kao i mladi, oslobođeni plaćanja poreza na kupnju prve nekretnine.

'Do prije koji mjesec često se spominjalo uvođenje poreza na nekretnine, no kako se sada više ne spominje, bojim se da je riječ o zatišju pred buru i da će nas samo iznenaditi s tim, novim nametom', ističe Višnja Fortuna, potpredsjednica Stranke umirovljenika Hrvatske. Malo je, kaže, umirovljenika koji posjeduju više nekretnina, bude li se naplaćivao porez samo na 'višak', no ako on zadesi sve nekretnine, dakle i one jedine, problem će biti velik.

'Riječ je o ljudima koji su triput izdvajali u fondove, i sve što su stekli su stanovi. Bude li im se i na to obračunavao porez, neće biti dobro', ističe Fortuna.

Nelogično će biti bude li se porez na nekretnine naplaćivao i onima koji su oslobođeni od poreza na promet nekretninama (pet posto), odnosno onima koji otplaćuju stambeni kredit na nekretninu u kojoj žive. Primjerice, bude li porez na nekretninu, kao što je u Austriji slučaj, iznosio do jedan posto od procijenjene vrijednosti nekretnine, za stan od 60 četvornih metara vrijednosti, primjerice, 90.000 eura, vlasnik će morati platiti 6.570 kuna godišnje poreza na posjedovanje te nekretnine, što je, ujedno, i čitav iznos povrata kamata na stambene kredite, na koji vlasnik te, prve nekretnine, ima pravo, kao što ima pravo i na oslobađanje od poreza na promet nekretninom.

Također, postavlja se i pitanje hoće li eventualno uvođenje poreza na nekretnine značiti istovremeno ukidanje, ili smanjivanje, nekih drugih poreznih opterećenja, poput PDV-a, trošarina, ili poreza na dohodak. U Hrvatskoj, naime, PDV i trošarine čine čak 48 posto poreznih prihoda, u zemljama OECD-a samo 30 posto. Uvede li nam se porez na nekretninu, a postojeći porezi budu netaknuti, bit ćemo, uključujući krizni porez, porezno najopterećeniji građani Europe.

Prema mišljenju stručnjaka Instituta za javne financije, uvođenje poreza ne nekretnine u Hrvatskoj zahtijevalo bi velik administrativni napor, nove službenike, a prihod bi bio neizvjestan. Kako u svojoj analizi napominje Marina Kesner-Škreb s Instituta za javne financije, mnoge nekretnine u Hrvatskoj opterećene su kreditima, pa bi osnovicu njihovog poreza trebala činiti neto vrijednost nekretnine, što donosi nove administrativne probleme.

'Primjerice, ako dvije osobe imaju stan jednake vrijednosti, od kojih je jedan opretećen kreditom, ovi se pojedinci prilikom oporezivanja ne bi trebali smatrati jednako bogatima, kao što jednako bogate nisu niti dvije obitelji jednakih primanja, ali s ekonomski različitim nekretninama', navodi Kesner-Škreb.

Porez na nekretnine kao porez na posjedovanje nekretnina čest je, s druge strane, u europskim državama, no različito obračunavan, i u većini slučajeva prihod lokalnih zajednica, a ne državnog proračuna. U tom slučaju, navode porezni stručnjaci, u Hrvatskoj opet ne bi mogao pomoći proračunskom deficitu, osim ako bi se smanjila proračunska davanja 'okalcima'. I dok se u Austriji plaća porez na posjedovanje nekretnine na svaku nekretninu, u iznosu od 0,2 do jedan posto od njene procijenjene vrijednosti, u Grčkoj, Irskoj, Italiji, Litvi i Portugalu vlasnici stambenog prostora u kojem i žive, od njega su potpuno oslobođeni, ili ga pak plaćaju sniženo, u, primjerice Bugarskoj za oko 50 posto.

U Sloveniji porez utvrđen zakonom iznosi 0,1 do 1,5 posto vrijednosti nekretnine, no prvih 160 četvornih metara stana u potpunosti je oslobođeno poreza ako vlasnik u njemu stanuje. Cipar, primjera radi, naplaćuje porez do 0,4 posto od vrijednosti nekretnine, no na temelju cijena iz 1980. godine! Općenito, ovaj se porez plaća, u različitim oblicima, u svim članicama EU-a, osim u Belgiji i na Malti, i to godišnje. Osnovica poreza pritom je najčešće vrijednost nekretnine koju procjenjuje lokalna porezna uprava, a stope se kreću od 0,1 do tri posto.

Prema mišljenju Marije Zuber, urednice časopisa 'Računovodstvo i financije', do sada se, kaže, nikad nije spominjalo oporezivanje cijelog stambenog prostora, već samo dijela koji prelazi određenu kvadraturu. Podsjetimo, SDP-ovac Ljubo Jurčić predlagao je da neoporezivo bude do 50 kvadrata za jednu osobu, i još po 15 'kvadrata' za svakog sljedećeg člana domaćinstva, dok bi se na ostatak prostora plaćao porez od 0,5 do dva posto godišnje od vrijednosti nekretnine. 'Najbolnije' u svemu je, kaže Zuber, što Hrvatska nema podrobne i točne evidencije o stanju nekretnina i vlasništvu. Osnovno je pitanje, zaključuje ona, da li i dalje oporezivati rad, u čemu smo već 'prvaci' u Europi, ili imovinu.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još

Tečajna lista

| Sve valute
HNB | 06.12.2016.
Valuta Šifra Jedinica Kupovni Srednji Prodajni
AUD 036 1 5,234587 5,250338 5,266089
CAD 124 1 5,293204 5,309131 5,325058
CZK 203 1 0,278127 0,278964 0,279801
DKK 208 1 1,010313 1,013353 1,016393
HUF 348 100 2,397850 2,405065 2,412280
JPY 392 100 6,171637 6,190208 6,208779
NOK 578 1 0,837950 0,840471 0,842992
SEK 752 1 0,767641 0,769951 0,772261
CHF 756 1 6,957804 6,978740 6,999676
GBP 826 1 8,970899 8,997893 9,024887
USD 840 1 7,054458 7,075685 7,096912
EUR 978 1 7,515820 7,538435 7,561050
PLN 985 1 1,674312 1,679350 1,684388
=