REZANJE SUBVENCIJA

Poljoprivrednici i HŽ žrtve novog proračuna

Bionic
Reading

Poljoprivreda bi se trebala dobiti 430 milijuna kuna manje nego ove godine, dok HŽ može računati na 169 milijuna kuna manje nego ove godine

Prije nego li Vlada na današnjoj sjednici utvrdi temelje za izradu proračuna za iduću godinu, za Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje od 2010. do 2012. godine, nastojat će dobiti i potporu socijalnih partnera. Naime, taj će dokument Ministarstva financija uoči sjednice biti jedina tema Gospodarsko socijalnog vijeća čiji bi se predstavnici trebali izjasniti podržavaju li smjer Vladine proračunske politike u idućoj godini, a koji bi u osnovi značio blago smanjenje rashoda državnog proračuna uz istovremeno također blago povećanje prihoda.

Privatizacija hotela?

U krugovima bliskim Vladi može se čuti, piše Novi list, da je možda vrijeme da se razmisli o tome da se u sljedećoj godini dio prihoda namakne privatizacijom koja je zamrla u posljednje dvije godine. Pri tome se ističe prodaja dodatnih djelatnosti, poput ugostiteljstva u javnim poduzećima, ali i privatizacija hotelskih poduzeća. Privatizacijski prihodi državi bi posebice mogli zatrebati ako se banke odluče na naplatu jamstva za kredite dane brodogradnji, čiji je ukupan iznos 8,2 milijarde kuna i radi kojeg bi u vodu mogla pasti cijela proračunska konstrukcija. U Vladi vjeruju da se masovna naplata neće dogoditi, ali stručnjaci ističu da ih ne bi začudilo ako dogodine na naplatu dođe milijarda ili dvije milijarde kuna kredita u brodogradilištima.

Prema dostupnim informacijama ministar financija Ivan Šuker, saznaje Poslovni dnevnik, predložit će da ukupni rashodi državnog proračuna budu na razini od 120,4 milijarde kuna, pri čemu se na rashode poslovanja proračunskih korisnika odnosi 118,5 milijardi kuna. To znači da bi se ukupni rashodi u odnosu na rashode predviđene zadnjim ovogodišnjim rebalansom smanjili za 151,7 milijun kuna. Na taj način njihov udio u BDP-u, koji bi prema projekcijama Ministarstva financija u idućoj godini mogao rasti za 0,5 posto, smanjio sa ovogodišnjih 35,9 na 34,7 posto.

Ukupni prihodi bi prema projekcijama Vlade trebali rasti za 1,7 posto u odnosu na ovogodišnji plan, što znači da se povećali za 1,8 milijardi na ukupno nešto više od 113 milijardi kuna. Uz očekivani rast gospodarstva, uporište za takvu vrstu očekivanja Ministarstvo financija nalazi i u mjerama koje su pratile ovogodišnje rebalanse, a prvenstveno povećanje poreza uslijed čega bi prihod od PDV-a bio za nešto više od jedne milijarde veći nego u ovoj godini.

Kreditni izazovi

Državni će proračun u sljedećoj godini prvi teži ispit imati već u veljači kada na naplatu dolazi oko 500 milijuna eura kredita, koje će trebati vratiti podizanjem novih zajmova. Mjesec-dva iza toga država mora riješiti otplatu oko tri milijarde kuna kredita na domaćem tržištu, a kad uhvati malo predaha već sredinom godine stiže novih 500 milijuna eura inozemnog duga.

Time bi ukupan očekivani prihod od PDV-a bio gotovo 38 milijardi kuna. Iz tih osnovnih projekcija prihoda i rashoda proizlazi deficit državnog proračuna od 2,1 posto BDP-a, dok će ukupan manjak biti 2,3 posto.

Kad je riječ o rashodovnoj strani proračuna značajne promjene trebale bi se dogoditi u području politike subvencija. Ukupno za njih se predviđa 6,2 milijarde kuna što znači da bi se smanjile za 826 milijuna kuna, a i dalje će se glavnina tog iznosa usmjeravati u poljoprivredu i Hrvatske željeznice iako će na tim stavkama također biti značajne štednje.

Primjerice, poljoprivreda bi se trebala pokriti s 3,13 milijarde kuna subvencija, što je manje za oko 430 milijuna kuna manje nego ove godine.