'Zbog neodgovornog fiskalnog ponašanja prethodnih vlada u prosperitetnim godinama i ove vlade u planiranju i rebalansima proračuna za 2009. od 2,4 mlrd. kuna deficita državnog proračuna planiranih krajem 2008. došli smo do planiranog deficita od 9,3 mlrd. kuna u kolovozu 2009', navodi Katarina Ott u novom osvrtu Instituta za javne financije
Iako je još početkom jeseni 2008. bilo jasno da je zavladala svjetska recesija od koje ni Hrvatska ne može biti pošteđena, Vlada je krajem 2008. suviše optimistično planirala proračun za 2009. godinu.
Ott podsjeća da je Vlada tada već znala da imamo neodrživo veliku javnu potrošnju i da nam u 2009. dospijeva gotovo 11 mlrd. kuna javnog duga. Vlada je morala znati da je daljnje zaduživanje neodgovorno prema budućim naraštajima koji će te dugove morati otplaćivati te da će pretjerano zaduživanje države kočiti razvoj privatnog sektora kako zbog otežanog financiranja tako i zbog neminovnog povećanja poreznog opterećenja.
Međutim, pod pritiskom raznih interesnih skupina proračun za 2009. planiran je kao u najboljim danima gospodarskog rasta, tj. porast prihoda sa 116,1 na 124,6 mlrd. kuna i porast rashoda sa 118,4 na 127 mlrd. kuna, uz deficit od 2,4 mlrd. kuna. Takav plan proračuna se ubrzo pokazao neodrživim. Stoga je u rebalansima koji su uslijedili, čak i uz uvođenje novih poreza i povišenje stope PDV-a, Vlada morala planirati značajna smanjenja prihoda (od 124,6 mlrd. kuna planiranih u prosincu na 112,2 mlrd. kuna planiranih u srpnju), jer prihodi se jednostavno zbog recesije ne ostvaruju.
Nažalost, Vlada nije imala snage značajnije smanjiti i rashode (sa 127 mlrd. kuna planiranih u prosincu smanjila ih je na 121 mlrd. kuna planiranih u srpnju), već se odlučila za značajno povećanje zaduživanja. 'Posljedica takvog neodgovornog fiskalnog ponašanja – kako prethodnih vlada u razdoblju pet posto godišnjeg rasta BDP-a 2002-2007, tako i ove vlade pri planiranju i rebalansima proračuna za 2009. - jest da smo od 2,4 mlrd. kuna deficita državnog proračuna planiranih krajem 2008. došli do planiranog deficita od 9,3 mlrd. kuna u kolovozu 2009', stoji u aktualnom osvrtu Katarine Ott.
'Vrijeme će pokazati koliko su čak tri rebalansa u sedam mjeseci bila realna te koliko će još rebalansa do kraja godine biti i hoće li biti još i dodatnih zaduživanja. I ne zaboravimo: rast zaduživanja u ovoj godini itekako će se odraziti na rast otplate dugova i, naravno, kamata koje te dugove itekako povećavaju u idućim godinama', zaključuje Ott.
