'Od Vlade tražimo hitnu izmjenu Zakona, ukidanje posebnog poreza na brodice domaće proizvodnje ili barem na one vrijednosti do 50 tisuća eura. Ne poduzme li se nešto, u sljedećih će šest mjeseci 5000 ljudi, usko povezanih uz malu brodogradnju, ostati bez posla', kaže Boris Vukušić, predsjednik Udruženja male brodogradnje pri HGK i vlasnik zagrebačke tvrtke 'Bimexprom', koja proizvodi brodice od četiri do šest metara.
Dodaje kako u Hrvatskoj trenutačno, no ne zna do kada, rade 102 mala brodograditelja, 70-ak projektantskih kuća, oko 140 proizvođača opreme za brodice te ostalih kooperanata.
'S malom brodogradnjom je definitivno gotovo, prodaja je praktično stala, a novih narudžbi skoro da i nema', navodi Vukušić, koji je nedavno na internetskom portalu pokrenuo i peticiju za spas male brodogradnje.
'Država na ovaj način neće ništa postići jer se svi veći brodovi i jahte ionako registriraju vani, pod drugom zastavom, tako da od ubiranja novca na ovaj način neće dobiti ništa. Oni koji kupuju skupocjene jahte dovoljno su pametni da se registriraju pod zastavom nekog egzotičnog otočja gdje imaju registriranu off-shore firmu, kako bi izbjegli plaćanje poreza u hrvatski proračun', veli Vukušić.
'Ljudi će na Zavod, banke u stranom vlasništvu će im zaplijeniti radionice, stanove i vozila pod hipotekom, a Hrvatima neće preostati ništa drugo nego s nostalgijom gledati strance kako se voze novim brodicama, a svoje krpati u nadi da će prikupiti puno vrijednih oldtimera', objašnjava Vukušić.
On iznesene podatke potkrepljuje i poražavajućim brojkama svoje tvrtke te kaže da ništa bolje nije ni kod drugih malih brodograditelja.
'Prošle, 2008. godine, isporučili smo 12 brodova, ove godine pet, a čini mi se, kako je krenulo, da iduće neće biti ni jedne narudžbe', iskren je predsjednik Udruženja.
'Situacija nije ništa bolja ni u brodogradilištu Terra Nauta, sa sjedištem u Zagrebu', kaže direktor Petar Rogošić, proizvođač 12-metarskog broda Terra Nauta 40, inače stopostotnoga hrvatskog proizvoda.
'Za Terra Nautu 40 do sada se plaćala trošarina od 15 tisuća kuna. Od petka do ponedjeljka sve se promijenilo pa sada za samo jedan brod treba platiti gotovo 1,5 milijuna kuna trošarine. Ako je brod prije koštao 300 tisuća eura, sada košta 600 tisuća eura, a ja se pitam tko je lud to plaćati', pita se Rogošić i dodaje kako se ljudima, po novoj računici, više isplati 30 godina iznajmljivati nego kupiti brod.
Brojke, veli, same govore, jer im je već krajem 2008. godine desetak kupaca, a koji imaju novca, odustalo od kupnje, ove godine prodali su dva, a za iduću, objašnjava, ne vidi ništa 'svjetliju' budućnost. Osim toga, 90 posto kupaca do sada su bili domaći ljudi, a sada na njih može zaboraviti.
'I što nas sad očekuje? Registracije u Delawareu, St. Vincentu i drugim fantomskim registracijskim uredima jer država ne da neće zaraditi na novim trošarinama, nego će prodaja pasti 97 posto jer će tek rijetki sebi moći priuštiti plaćanje tih enormnih trošarina, a samim time neće se plaćati ni PDV ni novci koji se zarađuju samim registracijama pri lučkim kapetanijama, osiguravatelji neće imati što osiguravati, a cijela mreža dobavljača i kooperanata u proizvodnom procesu bit će uništena', pojašnjava Rogošić.
Josip Zanze iz vodičke 'Zanzine', proizvođača legendarnog 6,75-metarskoga Galeba, veli da je 2007. i godinu kasnije imao i do 30-ak narudžbi, ove godine tek dva prodana, a za 2010. predviđa, kako kaže, 'nula bodova'. Galebu je, po novom izračunu, cijena veća 30 posto, sa 50 do 60 tisuća eura cijena je skočila na 70-80 tisuća eura.
'Osim toga, prošle sam godine imao 15 zaposlenih, sad imam osam, a do jeseni moram otpustiti njih još pet', kaže Zanze.
