PUT U PROPAST

Vladin krizni namet pao s 8 na 5 posto

Bionic
Reading

Vlada je prvotno predložila predložila uvođenje lineranog poreza od 8 posto na sve plaće i mirovine iznad 3.000 kuna. Nakon pregovora, koji se nastavljaju u srijedu, neslužbeno se doznaje, da je Vlada je sindikatima ponudila i drugu varijantu. Porez od 5 posto na plaće i mirovine uz uvjet da ne budu isplaćene božićnice i regresi državnim i javnim službama

Ako bi, pak, državna uprava i javni sektor dobili regres i božićnicu u 2009. i 2010., krizni bi porez bio šest posto. Bez regresa i božićnice, svima bi se uzelo ‘samo' 5 posto plaće i mirovine.

Krizni porez odnosio bi se na one koji imaju mirovine ili plaće veće od 3.000 kuna, a ukupno bi od tog poreza bili izuzeto oko 1,5 milijuna građana Hrvatske, izjavila je po završetku višesatnih pregovora predsjednica Vlade Jadranka Kosor.

Upitana da li je pravedno da teret krize snose zaposleni i umirovljenici, Kosor je kazala kako misli da je puno nepravednije da ljudi ne dobiju plaće, da izgube radna mjesta i da nam dođe pomoć sa strane.

"Mislim da bi to bilo puno nepravednije, a nepravednije bi bilo i da pokažemo i sebi i drugima da ne znamo urediti svoje financije i da polako zatvaramo neke druge projekte", kazala je.

Prema izračunima, koja su se temeljila na stopi od 8 posto, na ovaj bi se način prikupilo između 4,5 i 5 milijardi kuna. Porez bi se, ako se odluka o njemu donese, uveo od s prvim danom kolovoza, a na snazi bi bio do kraja 2010. godine.

Prijedlog je socijalno pravičniji - Silvano Hrelja

'Predložen je privremeni namet s rokom trajanja koji obuhvaća sve građane.

Nekakva kombinacija nameta i svojevrsnog nacionalnog zajma, rekao je Silvano Hrelja, dodajući da je ovaj novi prijedlog puno pravičniji i socijalno prihvatljiviji.

Komentirajući najnoviji Vladin prijedlog, Đuro Popijač, direktor Hrvatske udruge poslodavaca rekao je da bi se uvođenjem novih nameta na plaće povećala cijena rada i smanjila konkurentnost.

'Takvi prijedlozi idu prema potpunom urušavanju realnog sektora, u kojem je već izgubljeno 50.000 radnih mjesta. Bilo kakvo novo oporezivanje na cijenu rada je nedopustivo.

To bi značilo urušavanje gospodarstva. Novi bi porez bio dodatni udar na ionako visoku cijenu rada i na konkurentnost gospodarstva. Po poreznom opterećenju smo među najskupljima u regiji', kazao je Popijač.

Prema izjavama predstavnika sindikata oni ne pristaju na uvođenje "kriznog" poreza po linearnoj stopi.

Predlažemo da on bude progresivan, da stopa raste ovisno o primanjima, s time da najniža primanja budu isključena, izjavili su predstavnici sindikata.

Prema pisanju Večernjeg lista manje od 3000 kuna neto zarađuje oko 270.000 zaposlenih u industriji i javnim ustanovama te oko 290.000 zaposlenih u obrtu, slobodnim profesijama i poljoprivredi.

Život bi za radnike uistinu mogao postati ples na žici

Ta bi skupina, uz 750.000 umirovljenika, bila pošteđena dodatnog poreza, a radnici koji zarađuju prosječnu plaću u godini dana ostali bi bez 1400 kuna da bi se pokrili minusi i promašaji Sanaderove i svih prethodnih vlada!

Najveći udar bit će na 800.000 radnika u privatnom i javnom sektoru te 224.000 umirovljenika koji na mjesec primaju više od 3000 kuna neto.

Institut za javne financije izračunao je da takozvani srednji sloj, ljudi koji zarađuju od 5 do desetak tisuća kuna, podnose najveći porezni teret u državi jer postoji jako puno poreznih izuzeća, dvostrukih isplata, lažnih minimalaca i slično.
Jutarnji listpozabavio se računicom kako bi rezanje izgledalo u praksi.





MENADŽER
- neto plaća 20.000 kuna
• minus 3000 kuna, porez se obračunava na neto plaću od 17.000 kuna
• umanjenje 5 posto 850 kuna
• nova plaća 19.150 kuna

LIJEČNIK SPECIJALIST - neto plaća 9000 kuna
• minus 3000 kuna, porez se obračunava na plaću od 6000 kuna
• umanjenje 5 posto 300 kuna
• nova plaća 8700 kuna

DRŽAVNI SLUŽBENIK - neto plaća 3500 kuna
• minus 3000 kuna, porez se obračunava na plaću od 500 kuna
• umanjenje 5 posto 25 kuna
• nova plaća 3475 kuna

GRAĐEVINSKI RADNIK
- neto plaća 4000 kuna
• minus 3000 kuna, porez se obračunava na plaću od 1000 kuna
• umanjenje 5 posto 50 kuna
• nova plaća 3950 kuna

UČITELJ - neto plaća 5200 kuna
• minus 3000 kuna, porez se obračunava na neto plaću 2200 kuna
• umanjenje 5 posto 110 kuna
• nova plaća 5090 kuna

INŽ. TELEKOMUNIKACIJA neto plaća 7600 kuna
• minus 3000 kuna, porez se obračunava na neto plaću od 4600 kuna
• umanjenje 5 posto 230 kuna
• nova plaća 7370 kuna

SVEUČILIŠNI PROFESOR
- neto plaća 12.000 kuna
• minus 3000 kuna, porez se obračunava na neto plaću od 9000 kuna
• umanjenje 5 posto 450 kuna
• nova plaća 11.550 kuna

UMIROVLJENIK -
s mirovinom od 3800 kuna
• minus 3000 kuna, porez se obračunava na mirovinu od 800 kuna
• umanjenje 5 posto 40 kuna
• nova mirovina 3760 kuna