LINIĆ POJASNIO

'Mirovine nećemo dirati, ali morat ćemo rezati u javnim službama'

21.10.2013 u 19:52

Bionic
Reading

Dvije godine svugdje je bila štednja osim na privatnom sektoru, njemu se smanjivalo poreze, davalo se financijske injekcije i potpore, rekao je ministra financija Slavko Linić za RTL

'Najljepše bi bilo da uopće ništa ne uzimamo, ali mi smo storili državu u 23 godine na taj način da smo došli do ove razinu troškova. Tko je stvorio mirovinski sustav sa milijun i 250 tisuća nezaposlenih? Proizvodni sektor! Možemo uvijek podijeliti odgovornost vlada i privatni sektor, ali to smo stvorili mi u Hrvatskoj i to je razlog zašto nosimo visok teret poreznih obveza. U dvije godine krize, deficita, dugova, Vlada Zorana Milanovića je uvijek davala potporu privatnom sektoru. Problem su oni koji nikako da konsolidiraju svoje poslovanje', zaključio je Linić.

'Očekujemo da će Vladine mjere, koje ćemo ugraditi u proračun za 2014. godinu, biti okosnica pregovora s EK. Ako EK zahtijevaju dodatne, onda je vrlo jasan odgovor - smanjenje mirovina neće uslijediti. Na tom dijelu se nemože uštediti. Da određenih promjena u mirovinskom sustavu treba biti, to smo već predviđali ovim mjerama', rekao je ministar financija.

'Najveći su troškovi u razlici prihoda i rashoda mirovinskog fonda. 18 milijardi su godišnji deficiti u mirovinskom fondu, prema tome tu su naši najveći problemi koje možemo riješiti tek većim zapošljavanjem i većim BDP-om', dodao je.

'Kratkoročno je pitanje da li ćemo smanjivati dodatno broj zaposlenih jer su plaće koje sad imamo i prosječne plaće ispod prosjeka plaće privrede. Očito ćemo se morati pozabaviti brojem zaposlenih u javnim službama te spuštanjem svih mogućih rashoda u javnim službama što smo predvidjeli u ovim mjerama. 2014. kad ih provedemo, dokazat ćemo da je to i moguće.'

Na pitanje hoće li se PDV dizati, Linić je odgovorio: 'Ukoliko su sve ove mjere na strani štednje nedovoljne, rast prihoda je također nešto što je opcija. Rast prihoda će prije svega biti sa promjenama poreznih stopa, ali moguće da će biti efekata povećanog gospodarskog rasta.'

Tko je kriv za ovolike dugove, Liniću bi, kaže, bilo najlakše odgovoriti bivša Vlada. +2009., 2010., 2011. stvoreno je 63 milijarde deficita po metodologiji EU, sve to sad dolazi na naplatu, sanacija brodogradnje, željeznica, zdravstva. Ali neovisno da li je bivša vlada to htjela, ili nije, cijelo društvo nije bilo voljno, a ni danas nije svjesno naših dubioza. Deficiti su naš problem, neće ih rješiti ni MMF ni EU, dugovi su naš problem, mi ih moramo vratiti. To je razlog zašto neprekidno inzistiramo na reformama, zašto se s njima nosimo i zašto su već dvije godine sve moguće mjere ušteda. I Vlada jasno poručuje mi možemo riješiti te probleme'.