PROCJENA RBA

Nema oporavka prije druge polovice 2010.

30.06.2009 u 13:56

Bionic
Reading

Pad gospodarskih aktivnosti u Hrvatskoj nastavit će se i u ostatku ove godine te bi na godišnjoj razini mogao iznositi oko 4,5 posto, a početak oporavka ne vidi se prije druge polovice 2010. godine, u kojoj se može očekivati blagi, 0,4 postotni rast BDP-a, rekao je danas analitičar Raiffeisenbank Austria (RBA) Zdeslav Šantić na obilježavanju četvrte godišnjice Hendal-Liderovog indeksa poslovnog optimizma Hlipo.

Jučer objavljeni podatak o padu BDP-a u prva tri mjeseca ove godine za 6,7 posto u odnosu na isto razdoblje 2008. Šantić je ocijenio očekivanim, čak i nižim od 6,9 posto koliko je iznosila prognoza RBA.

U drugom i trećem tromjesečju ove godine pak očekuje stopu pada od oko ili iznad pet posto, a u četvrtom nešto nižu, dok početak oporavka prognozira za drugu polovicu 2010. godine. Na ponovni rast zaposlenosti trebat će pak pričekati do 2011., istaknuo je.

Pritom je dodao da jesen za Hrvatsku donosi brojne izazove, na koje Vlada neće moći odgovoriti velikim fiskalnim injekcijama, poput vlada bogatijih zemalja. Zbog neravnoteža iz prošlosti Hrvatska ne treba antirecesijsku nego stabilizacijsku politiku, koja će smanjiti javnu potrošnju i stabilizirati proračunski deficit, rekao je Šantić.

Čak i nakon oporavka neki analitičari Hrvatskoj i ostalim europskim zemljama predviđaju razdoblje stagnacije, koje bi Hrvatska, po Šantićevom mišljenju, trebala iskoristiti za provedbu strukturnih reformi nužnih za stvaranje preduvjeta za efikasno poslovanje privatnog sektora.

Naime, dodao je, teško je očekivati da će Hrvatska nakon krize dosegnuti prijašnje stope gospodarskog rasta, a gotovo sigurno je da se rast neće, kao do sada, moći temeljiti samo na osobnoj potrošnji i investicijama, koje je godinama poticao priljev stranog kapitala.

Rast će se stoga morati temeljiti na povećanju konkurentnosti gospodarstva, za što su nužne reforme, rekao je Šantić te među njima naveo primjerice izmjene u poreznom sustavu, koji trenutno visoko oporezuje rad, a vrlo slabo kapitalnu dobit i imovinu, na koje se hrvatsko gospodarstvo oslanja.

Povećanje stope PDV-a po njegovom bi mišljenju pak dovelo samo do odgode reformi, kao i odgađanja prilagodbe javne potrošnje trenutnim uvjetima u gospodarstvu.

Šantić smatra i da je potrebno ozbiljnije se pozabaviti tzv. parafiskalnim nametima, koji se vrlo često mijenjaju i tako narušavaju stabilnost poslovnog okruženja, onemogućavajući dugoročnije planiranje investicija i poslovanja.

Od nužnih reformi istaknuo je i reformu javne uprave, ali i reformu tržišta rada povezanu s reformom obrazovanja, kako bi se omogućila veća fleksibilnost i mobilnost radne snage i tako odgovorilo na očekivani nedostatak radne snage u dugoročnom razdoblju.