Hrvatska je za dlaku pretekla Mađarsku (62,9 posto), a iza nje je još pet zemalja članica - Litva (61 posto od prosjeka EU-a), Poljska (57 posto), Latvija (56 posto), Rumunjska (46 posto) i Bugarska (40 posto).

Od 12 novih članica EU-a ispred Hrvatske su Estonija (67 posto), Slovačka (72 posto), Malta (76 posto), Češka (80 posto), Slovenija (90 posto) i Cipar (95 posto).

Hrvatski BDP po glavni stanovnika, iskazan prema standardima kupovne moći, 2007. iznosio je 54 posto od prosjeka EU-a, 2006. godine, 52 posto, a 2005. bio je točno na polovici (50 posto).

Sadašnji skok Hrvatske dijelom se može objasniti prilagodbom metodologije izračunavanja BDP-a standardima EU-a.

Eurostat je objavio podatke za 27 zemalja članica, tri zemlje Europskog ekonomskog prostora (Norveška, Švicarska, Island, kandidatske zemlje Hrvatsku, Makedoniju i Tursku i četiri države zapadnog Balkana - Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija i Albanija).

Turski BDP iznosi 45 posto, a makedonski 32 posto od europskog prosjeka. Crna Gora je na 46 posto, Srbija na 37 posto, Bosna i Hercegovina na 30 posto i Albanija na 25 posto.

BDP po glavi stanovnika prema paritetu kupovne moći u Europskoj uniji varira od 40 posto u Bugarskoj do 253 posto od prosjeka u Luksemburgu.

Tako visoki BDP u Luksemburgu dijelom se objašnjava velikom brojem radnika koji tamo rade i pridonose BDP-u, ali nisu luksemburški rezidenti, nego žive u okolnim zemljama.

Na drugom je mjestu Irska s 140 posto, zatim slijede Nizozemska sa 135, Austrija 123 i na petom mjestu Švedska sa 121 posto. Slijede Danska, Velika Britanija, Finska i Njemačka, Belgija, Francuska. Talijanski BDP u potpunosti je jednak prosjeku EU-a - 100 posto.