Gospodarstvo UŠTEDI I ZARADI

Pobijedite inflaciju pametnim ulaganjem

  • Autor: Zoran Korda
  • 29.11.2008 8:02:43
  • 18.11.2008 15:00:00

Inflacija je najveći neprijatelj investitora. Ona djeluje kao prikriveni porez koji konstantno obezvređuje novac. Visoka inflacija odgovara jedino dužnicima jer se s vremenom realna vrijednost njihovog duga smanjuje. Istovremeno ona ugrožava sve vrste šted

Godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj u srpnju je dostigla rekordnih 8,4 posto. Alarmantni rast cijena hrane i energije narušio je ionako nizak standard hrvatskih građana. Podaci o rastu plaća pokazuju da zarade već mjesecima ne uspijevaju pratiti rast inflacije. U takvim uvjetima hrvatski građani su prisiljeni sve veći dio svog dohotka usmjeravati na financiranje osnovnih životnih potreba, a manje odvajati za štednju i investiranje. Sretnike koji uspiju nešto uštedjeti ne brine samo pad standarda. Oni muku muče i kako da očuvaju vrijednost svojih investicija.

Trend rasta inflacije u Hrvatskoj poklopio se s krizom na tržištu kapitala koja je najjače pogodila ulagače u dionice i investicijske fondove s pretežito dioničkim portfeljima. U strahu od još većih gubitaka ulagači povlače novac s burze i hrle natrag u banke koje im nude sigurnost, ali i prilično mršave kamatne stope.

Štednja u kunama - loša zaštita od inflacije

Da bi se sačuvala kupovna moć novca, potrebno je ostvariti prinos barem u visini stope inflacije. Zato u uvjetima rastuće inflacije, osim kamatne stope, sve veći značaj ima izbor valute štednje. Dok je u uvjetima niske inflacije kunska štednja bila najbolji izbor, trenutno štednja u čvršćim valutama (euro, američki dolar, švicarski franak) pruža bolju zaštitu od inflacije.

Godišnja kamatna stopa na kunsku štednju kreće se između pet i šest posto, što je već znatno ispod aktualne stope inflacije u Hrvatskoj. Nešto bolji izbor je euro zbog niže inflacije u euro-zoni u odnosu na Hrvatsku. Štednja u eurima donosi četiri do pet posto godišnje, ali zbog jačanja kune u odnosu na europsku valutu i štednja u eurima donosi negativan realni prinos.

U posljednjih nekoliko mjeseci najbolje su prošli štediše u dolarima, ali ne zbog viših kamatnih stopa na štednju u dolarima u odnosu na američku inflaciju, već zbog oporavka vrijednosti američke valute. Ipak, dolar je dugoročno prilično rizičan izbor zbog relativno niskih kamatnih stopa i mogućih velikih oscilacija tečaja.

Inflacija je najveći neprijatelj obveznica

Ulaganja u financijske instrumente s fiksnim prinosom poput obveznica nisu dobra zaštita od inflacije. Trenutno se prosječni prinos na hrvatske državne obveznice kreće između 5,5 i šest posto i realno je negativan. Negativni realni prinosi na obveznice osobito pogađaju mirovinske fondove koji najveći dio portfelja drže u državnim obveznicama. Inflacija djeluje dvojako na obvezničke portfelje. S jedne strane, očekivani nominalni prinosi moraju biti veći da bi se ostvarili odgovarajući realni prinosi. S druge strane, u inflatornim uvjetima dolazi do rasta kamatnih stopa, što utječe na pad cijena obveznica.

Dionice, pravi izbor za hrabre

Kad je dioničko tržište već prilično ispuhano, kao što je to slučaj u Hrvatskoj, na burzi se otvaraju odlične ulagačke prilike. Stoga dugoročan pristup ulaganju u dionice omogućuje i kvalitetnu zaštitu od inflacije. Naravno, potrebno je odabrati prave dionice. U inflatornim uvjetima najsigurnije je ulagati u dionice onih sektora koji imaju veći manevarski prostor u povećanju cijena. To su obično sektori poput prehrane, poljoprivrede, farmaceutike i sl., čiji proizvodi će se kupovati podjednako unatoč padu kupovne moći.

Dobar izbor su i pojedine kompanije koje imaju snažnu izvoznu orijentaciju pa ostvaruju značajan dio prihoda u devizama. Kod izbora pojedine dionice najvažniji pokazatelji su dividendni prinos (omjer dividende i cijene dionice) i P/E ratio (omjer cijene dionice i zarade po dionici).

Kad je dioničko tržište već prilično ispuhano, kao što je to slučaj u Hrvatskoj, na burzi se otvaraju odlične ulagačke prilike. Stoga dugoročan pristup ulaganju u dionice omogućuje i kvalitetnu zaštitu od inflacije. Naravno, potrebno je odabrati prave dionice. U inflatornim uvjetima najsigurnije je ulagati u dionice onih sektora koji imaju veći manevarski prostor u povećanju cijena. To su obično sektori poput prehrane, poljoprivrede, farmaceutike i sl., čiji proizvodi će se kupovati podjednako unatoč padu kupovne moći.

Dobar izbor su i pojedine kompanije koje imaju snažnu izvoznu orijentaciju pa ostvaruju značajan dio prihoda u devizama. Kod izbora pojedine dionice najvažniji pokazatelji su dividendni prinos (omjer dividende i cijene dionice) i P/E ratio (omjer cijene dionice i zarade po dionici).

  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još

Tečajna lista

| Sve valute
HNB | 24.09.2016.
Valuta Šifra Jedinica Kupovni Srednji Prodajni
AUD 036 1 5,088177 5,103487 5,118797
CAD 124 1 5,110782 5,126160 5,141538
CZK 203 1 0,276938 0,277771 0,278604
DKK 208 1 1,003003 1,006021 1,009039
HUF 348 100 2,446454 2,453815 2,461176
JPY 392 100 6,609727 6,629616 6,649505
NOK 578 1 0,821280 0,823751 0,826222
SEK 752 1 0,781160 0,783511 0,785862
CHF 756 1 6,874676 6,895362 6,916048
GBP 826 1 8,679726 8,705844 8,731962
USD 840 1 6,668675 6,688741 6,708807
EUR 978 1 7,477585 7,500085 7,522585
PLN 985 1 1,743230 1,748475 1,753720
=