Svjetska banka očekuje da će ovoj godini pad hrvatskog BDP-a kretati između 2,7 posto, ako turistička sezona bude uspješna, i 3,5 posto u slučaju manjih prihoda uslijed slabije turističke sezone.

'Hrvatska se relativno dobro drži u aktualnoj globalnoj krizi, zahvaljujući financijskom sektoru, koji je prije krize bio dobro kapitaliziran i strogo nadziran', izjavio je Andras Horvai, voditelj ureda Svjetske banke u Hrvatskoj, u redovitom mjesečnom izvješću.

Horvai je istaknuo kako teška vremena predstavljaju priliku za produbljivanje strukturnih reformi, kako bi Hrvatska ublažila i skratila krizu i ubrzala približavanje prosječnom europskom dohotku nakon što se tržište normalizira. Naglasio je kako treba osigurati učinkovito funkcioniranje javnog sektora, kako bi zaštitili socijalno osjetljive skupine.

'Zasad se politika odgovorno nosi, kroz akcije vlada, centralnih banaka kako bi ublažili posljedice krize u Hrvatskoj i zemljama novim članicama EU, stabilizirali financijska tržišta, umanjili pad proizvodnje i ublažili rast nezaposlenosti', stoji u izvješću Svjetske banke.

Prema izvješću Svjetske banke, novih deset članica EU kao i Hrvatska su u recesiji, a procjenjuje se da će gospodarstvo zabilježiti pad ove godine od tri posto, dok će sljedeće godine stagnirati.

Iako je kriza pogodila sve zemlje u regiji, intenzitet nije svugdje bio jednak, jer je ovisio o dvama faktorima: makroekonomskoj stabilnosti prije početka krize i različitim stupnjevima otvorenosti gospodarstva prema inozemstvu.

Razlike su najviše izražene između zemalja Baltika i Poljske. Baltičke zemlje imale se na početku krize izraženu makroekonomsku nestabilnost i ovisnost od stranom kreditiranju, pa očekuju pad proizvodnje od 15 posto, dok Poljska sa snažnim makroekonomskim fundamentima može čak očekivati rast ove godine.

Slabljenjem potrošnje pogođeni su snažno izvoznici, posebno automobilska industrija i proizvođači elektronike.

Novo izvješće Svjetske banke pokazuje da će nezaposlenost u zemljama EU porasti sa 6,5 posto u ovoj godini na 10,4 posto u 2010, odnosno s tri milijuna na pet milijuna nezaposlenih. Ovaj rast nezaposlenosti mogao bi opstruirati početni oporavak, kao što bi godinama moglo potrajati zbrinjavanje viška radne snage.