Gospodarstvo KRENUO IZVOZ

Rusi dolaze, ali dolaze i Hrvati!

Hrvatska ekonomija godinama je čekala na vijesti poput onih koje stižu iz Rusije posljednjih dana: prema podacima Državnog zavoda za statistiku, izvoz hrvatskih roba u najveću zemlju svijeta porastao je u odnosu na prošlu godinu za senzacionalnih 83 posto

Podaci su to za prvih osam mjeseci 2012. godine. Ako se nastavi trend zabilježen u srpnju i kolovozu, izvoz na izuzetno primamljivo rusko tržište lako bi se mogao i udvostručiti. Pritom pogled na statistiku odaje da ljetni bum nema direktne veze s turizmom: okosnicu hrvatskog izvoza čine lijekovi i elektronika.

U jeku krize takvi podaci navode čitatelja da protrlja oči, pogotovo jer se radi o Rusiji, u kojoj su nakon raspada Jugoslavije hrvatske kompanije uglavnom gubile svoje solidne, desetljećima stjecane pozicije. Slično je bilo i na drugim tržištima bivšeg Sovjetskog Saveza, velikim dijelom zbog neshvatljive ignorancije hrvatskih vlasti spram negdašnjih socijalističkih partnera i općenitog zanemarivanja proizvodnje.

U Hrvatskoj gospodarskoj komori, koja je lani otvorila ured u Moskvi upravo s ciljem pomaganja domaćim kompanijama u Rusiji, zasad nemaju podatke o tome koje su to konkretne tvrtke u osam mjeseci uspjele izvesti ukupno oko 250 milijuna dolara više nego lani.

'No ako pogledamo tendenciju u posljednje dvije godine, za primijetiti je da su na vodećim izvozničkim pozicijama farmaceutski proizvodi i oprema. U prvih šest mjeseci 2012. godine u strukturi izvoza zabilježen je visok udio električnih aparata za žičanu telefoniju pa se porast može pripisati i tim proizvodima', poručili su nam iz HGK.

Vjerojatno nećemo pogriješiti ako (uz koprivnički Belupo) kao jednog od glavnih uzročnika hrvatskog eksportnog uzleta u Rusiji navedemo kompaniju Jadran-Galenski laboratorij (JGL), koja čak i u vremenima krize godinama uporno raste u svijetu. Rusija i druge postsovjetske zemlje za JGL su postale glavno tržište, a njegov najpoznatiji proizvod - nazalni sprej Aqua Maris - navodno ulazi u top 50 brendova koji se nude u ljekarnama širom Rusije.

'JGL-ovo predstavništvo u Rusiji ima 163 zaposlenika s godišnjom prodajom od 42 milijuna eura, što nam je u 2008. i 2010. godini osiguralo status najvećeg hrvatskog izvoznika u Rusiju', izvijestio je Aleksandar Belavić, kompanijin direktor za regiju ZND-a.

Što najviše izvozimo?

HGK-ovih TOP 5 roba u strukturi hrvatskog robnog izvoza za Rusku Federaciju (siječanj - kolovoz 2012):
1. Lijekovi - 68,13 milijuna dolara (36,66 posto)
2. Električni aparati za žičnu telefoniju i telegrafiju - 32,58 mil. dolara (18,97 posto)
3. Električni transformatori, statički pretvarači - 11,11 mil.
dolara (6,47 posto)
4. Kalupnici za ljevaonice metala; modelne ploče - 8,77 mil. dolara (5,10 posto)
5. Pripravci za brijanje - 8,05 mil. dolara (4,68 posto)

JGL, čini se, radi ono što upućeniji biznismeni tvrde da treba raditi na kompliciranom i visokorizičnom, ali potencijalno izuzetno lukrativnom tržištu kakvo je rusko (ili pak ukrajinsko, odnosno kazahstansko): investira, otvara predstavništva, zapošljava kvalitetne kadrove, lobira, a od početka vodstvo kompanije 'gura i doza avanturizma', kako to formulira Belavić. U Rusiju su, naime, ušli 1998. godine, tijekom velikog financijskog sloma, kada je većina stranih ulagača dizala sidro.

Danas je Rusija gotovo mitsko tržište, a u Hrvatskoj gospodarskoj komori primjećuju sve više hrvatskih tvrtki koje su zainteresirane za otvaranje ureda i predstavništava u Moskvi i drugim gradovima. Trenutno ih ima 18 na HGK-ovom popisu: od veterana ruskih dućana Podravke do Hrvatske turističke zajednice i nekih manje poznatih tvrtki. Popis vjerojatno nije potpun jer na njemu nema, primjerice, pulskog Infobipa, posljednjih godina silno uspješnog izvoznika informatičko-telekomunikacijskih rješenja, čija moskovska podružnica raste i traži iskorak u druge postsovjetske zemlje.

Zanimljivo je da se u Rusiju posljednjih godina pokušavaju plasirati ne samo hrvatske robe, već i usluge, i to ne samo turističke. Primjerice, zagrebačka tvrtka za odnose s javnošću i komunikacijski menadžment, Abrakadabra, nakon ureda u Hrvatskoj i Srbiji novu će razinu od iduće godine pokušati ostvariti otvaranjem podružnice u Moskvi. Odnosi s javnošću, organizacija neposrednijih događanja iliti 'evenata', odnosno komunikacija preko društvenih mreža u Moskvi djeluju kao sektor koji je odavno zasićen. No istraživanja tog tržišta govore o rastu prihoda za 20 posto, što su brojke koje više ne stanuju u zapadnoj Europi.

U Abrakadabri vjeruju da će se ozbiljnim ulaganjima i zapošljavanjem ruskih stručnjaka uspjeti izboriti za svoje mjesto u konkurenciji novih kapitalističkih znanja koja se koncentriraju u Moskvi – metropoli specifične poslovne, a i svake druge kulture.

218317,217291,210779,130236
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još

Tečajna lista

| Sve valute
HNB | 03.12.2016.
Valuta Šifra Jedinica Kupovni Srednji Prodajni
AUD 036 1 5,239415 5,255181 5,270947
CAD 124 1 5,308983 5,324958 5,340933
CZK 203 1 0,277985 0,278821 0,279657
DKK 208 1 1,010416 1,013456 1,016496
HUF 348 100 2,393107 2,400308 2,407509
JPY 392 100 6,202648 6,221312 6,239976
NOK 578 1 0,838173 0,840695 0,843217
SEK 752 1 0,766234 0,768540 0,770846
CHF 756 1 6,982157 7,003166 7,024175
GBP 826 1 8,908496 8,935302 8,962108
USD 840 1 7,062185 7,083435 7,104685
EUR 978 1 7,516989 7,539608 7,562227
PLN 985 1 1,673603 1,678639 1,683675
=