SVI NA ISTOK

Hrvatski izvoz u Rusiju porastao gotovo sto posto

28.09.2012 u 14:21

Bionic
Reading

Hrvatski izvoznici 'otkrili su' rusko tržište na koje je u prvih osam mjeseci ove godine izvezeno skoro sto posto više robe nego u istom razdoblju lani. U Rusiju smo u prvih osam mjeseci 2011. izvezli robe u vrijednosti 970 milijuna kuna, a u istom razdoblju 2012. 1,85 milijardi kuna

Pokazuju to danas objavljeni privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku. U razdoblju siječanj/kolovoz ove godine iz Hrvatske je izvezeno robe u vrijednosti od 46,7 milijardi kuna, što je na razini istog razdoblja prošle godine, dok je uvoz istodobno porastao za 2,3 posto, na 82,03 milijarde kuna.

Dugovanja ugrožavaju konkurentnost

Slavko Linić, ministar financija bio je gost na današnjem okruglomstolu Liderovog Kluba izvoznika na kojem je iznio razmišljanja o tome kakopoboljšati izvoz. 'Ako govorimo o jačoj izvoznoj ekspanziji, najvećiproblem je nedostatak financijskih sredstava za praćenje proizvodnje iulaganja, no kreditna sredstva su preko HPB-a i HBOR-a pojačana,postavili smo dulje rokove otplate, smanjili kamatu, što je najvećamogućnost za povećanje konkurentnosti izvoznika. Osim toga, zarješavanje problema nelikvidnosti angažirali smo ukupno osam milijardi kunazajedničkih sredstava. Ukupno 3,2 milijarde kuna je angažirano za financijskukonsolidaciju gospodarskog sektora, a država kroz HBOR preuzima 50 postofinancijskog rizika. Vlada je ušla u organizirano rješavanjenelikvidnosti i nesolventnosti svakog poduzetnika, svjesni smo daneplaćeni računi, 60 milijardi s kamatama, ugrožavajukonkurentnost svakog izvoza, no do do kraja prvog kvartala iduće godineimamo namjeru riješiti problem svih dugovanja', kazao je Linić

Deficit u robnoj razmjeni iznosi 35,3 milijarde kuna, što je 5,5 posto više nego u prvih osam mjeseci prošle godine. Robnu razmjenu Hrvatske s inozemstvom u prvih osam mjeseci ove godine obilježava stagnacija izvoza izražena u kunama u odnosu na isto razdoblje lani te pad izražen u eurima za 1,6 posto, a uvoz u kunama porastao je za 2,3 posto, a u eurima za 0,7 posto.

Izraženo u eurima, hrvatski robni izvoz u prvih osam mjeseci ove godine iznosio je 6,2 milijarde eura, što je 1,6 posto manje nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, a uvoz je porastao za 0,7 posto, na 10,9 milijardi eura.

U kolovozu je robni izvoz Hrvatske iznosio 775,7 milijuna eura i bio je veći za 0,8 posto u odnosu na kolovoz 2011. godine, dok je uvoz iznosio 1,3 milijarde eura, što je 8,2 posto više nego u istom mjesecu lani.

Najvažniji trgovinski partner Hrvatske su zemlje EU u koje je u prvih osam ovogodišnjih mjeseci izvezeno robe u vrijednosti od 3,6 milijarde eura, što je 3,9 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju, a uvoz iz EU porastao za četiri posto, na 6,8 milijardu eura.

Među zemljama EU, najvažniji vanjskotrgovinski partneri Hrvatske su Italija i Njemačka. Statistika za prvi osam mjeseci pokazuje pad izvoza u Italiju za 15,8 posto, na 896,3 milijuna eura, uz istodoban rast uvoza za 9,6 posto, na 1,8 milijardi eura

U robnoj razmjeni s Njemačkom, izvoz je porastao za 1,9 posto, na 660,9 milijuna eura, a uvoz je veći za 3,9 posto, na 1,4 milijarde eura. Na drugom mjestu po iznosu hrvatskog izvoza je Bosna i Hercegovina u koju je u prvih osam mjeseci ove godine izvezeno robe u vrijednosti od 776,3 milijuna eura, što je 1,5 posto više u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, a uvoz je istovremeno smanjen za 0,6 posto, na 364,6 milijuna eura.

Također valja istaknuti kako je porastao i izvoz u Austriju sa 2,54 milijarde kuna na 3,29 milijarde što se najviše pripisuje povećanom izvozu zlata. Statistika za prvih osam mjeseci ove godine pokazuje znatan pad izvoza ostalih prijevoznih sredstava, u kojime statistika vodi brodogradnju, za 50,6 posto, na 376,7 milijuna eura, a istodobno uvoz u toj djelatnosti porastao je za 72,4 posto, na 384 milijuna eura.

Visoki pad izvoza, za 28,7 posto, bilježi kemijska industrija, na 355,8 milijun eura.

Izvoz rafiniranih naftnih proizvoda istovremeno je povećan za 3,9 posto, na 782,8 milijuna eura, a uvoz u vrijednosti od 716,7 milijuna eura porastao za 8,2 posto.
Među važnijim izvoznim djelatnostima, izvoz električne opreme povećan je za 8,6 posto, strojeva i uređaja 10,7 posto, a prehrambenih proizvoda 8,3 posto.