Zbog pogoršanja u vanjskom okruženju i fiskalne konsolidacije koju provodi Vlada, analitičari Hypo-Alpe-Adria banke očekuju nastavak recesije i u 2013. godini te prognoziraju pad BDP-a od 1,5 posto. Za 2012. zadržavaju prognozu pada BDP-a od dva posto uslijed snažnijeg smanjenja investicija i dodatnog slabljenja vanjskog okruženja, koji su poništili pozitivne efekte turističke sezone
Uz negativne vanjske utjecaje i rezanje državne potrošnje, na produžavanje recesije utjecat će daljnje slabljenje osobne potrošnje zbog rasta nezaposlenosti i pada realnog dohotka.
Uz pad BDP-a od 1,5 posto, Hrvoje Stojić, direktor Odjela ekonomskih istraživanja Hypo banke, u 2013. očekuje realni pad osobne potrošnje od 1,4 posto, rast nezaposlenosti (po ILO metodi) na 17 posto i povećanje vanjskog duga na razinu od 102,9 posto BDP-a.
Unatoč kratkoročnim negativnim izgledima, Stojić ističe srednjoročne koristi od provođenja fiskalne prilagodbe i strukturnih reformi. 'Značajno povećana sklonost strukturnim reformama mogla bi dovesti do političko-ekonomske katarze', smatra Stojić, za kojega je Hrvatska danas 'bolesnik Europe', kao što je to nekad bila Njemačka. Ali Hrvatska bi mogla profitirati u budućnosti kao što se dogodilo Njemačkoj, koja je u razdoblju stagnacije provela strukturne prilagodbe i tzv. internu devalvaciju, zbog čega danas ima visoku konkurentnost.
Pozitivni pomaci očituju se i u poboljšanju izgleda kretanja kreditnog rejtinga, što koincidira s jačanjem inicijativa za unutarnju devalvaciju neophodnu u stabilnom tečajnom režimu.
Važne su pretpostavke za strukturne reforme, smatra Stojić, i novi Zakon o reprezentativnosti te ukidanje načela de facto neograničenog trajanja kolektivnih ugovora, čime se smanjuje ovisnost ekonomskih politika o sindikatima te stvaraju temelji za strukturnu racionalizaciju u javnom sektoru.
Inflacija ni u narednoj godini ne bi trebala biti problem. Slaba domaća potražnja, rast nezaposlenosti, pada plaća i razduživanja građana, suzdržana očekivanja oko cijena energenata te stabilan tečaj sugeriraju slabljenje cjenovnih pritisaka u narednoj godini.
Među ključnim rizicima i dalje su indirektni porezi, uključujući ukidanje nulte stope PDV-a, te liberalizacija cijena energenata, sve to s ciljem stabilizacije proračuna, ali i stvaranja preduvjeta za investicije u energetski sektor.
U 2013. Stojić očekuje daljnji pad izvoza uslijed slabije inozemne potražnje, inicijalnih problema u konkurentnosti po ulasku u EU, kao i administrativnog poskupljenja izvoza u članice CEFTE.
Istovremeno, zauzdavanje deficita u robnoj razmjeni zbog mjera fiskalne štednje, slabijeg kreditiranja, ali i stabilan rast priljeva od turizma te postupni priljev sredstava iz fondova EU-a upućuju na ostvarivanje suficita u bilanci plaćanja u srednjem roku.
'Motor' rasta vanjskog duga i dalje će biti zaduživanje javnog sektora. Podrška međunarodnih financijskih institucija, snažniji tempo restrukturiranja te općenito solidan apetit za istočnoeuropskim korporativnim dugom trebali bi donekle ublažiti utjecaj srednjoročnu realnost razduživanja poduzeća. Stoga rast vanjskog duga do 102 posto BDP-a Stojić vidi ponajviše uslijed zaduživanja javnog sektora, pada BDP-a, povišenih kamata te slabije kune.
Unatoč planovima Vlade da spusti fiskalni deficit ispod 3 posto BDP-a, Stojić smatra da će se on zadržati iznad 4,5 posto BDP-a zbog viših kamatnih troškova, podbačaja prihoda od PDV-a, odgađanja reforme prekomjernih socijalnih davanja te pogoršanih makroekonomskih izgleda.
