Kako biste opisali trenutačnu situaciju u mliječnom sektoru?
I mliječna industrija i njezini kooperanti – proizvođači nalaze se u vrlo teškoj i složenoj situaciji. Zbog posljedica suše drastično rastu troškovi proizvodnje. Očekujemo da će
stočna hrana biti minimalno 30 posto skuplja nego godinu ranije. Energenti su već poskupjeli.
Drugi problem je što od početka godine u Europi padaju otkupne cijene mlijeka, ukupno za 10 posto. Osjetit će se to i kod nas jer mi pratimo europska kretanja s odmakom od dva mjeseca.
Proizvođači zbog toga smanjuju proizvodnju. U Hrvatskoj su u lipnju i srpnju otkupljene najmanje količine mlijeka u zadnjih osam godina. Bojimo se da će to ponoviti i u osmom i devetom mjesecu. Usto,
proizvođači se rješavaju krava. Klanje i izvoz krava u prvih šest mjeseci povećao se za 15 posto u odnosu na prošlu godinu.
Lani smo proizveli 50 milijuna litara manje nego rekordne 2009. Ove godine ta dostatnost će se još više pogoršati, što će povećati uvoz, a to nije u interesu ni proizvođačima ni industriji. Hrvatska nikad nije imala dovoljno mlijeka i u prosjeku nam godišnje nedostaje oko
140 milijuna litara, što pokrivamo uvozom.
Recesija i pad potrošnje, s druge strane, pritišću mliječnu industriju čije poslovanje treću godinu zaredom ide nizbrdo.
Branko Bobetić
Što bi država trebala napraviti kako bi spasila proizvođače mlijeka?
Već smo predložili, nadam se da će to biti uskoro i na Vladi, da se
obuzda izvoz žitarica. Ako se dopusti nekontrolirani izvoz, ostat ćemo bez trećine hrane za stoku i perad.
Trebalo bi
odgoditi ukidanje nulte stope PDV-a na mlijeko, najavljeno za 1. siječnja iduće godine, do ulaska u EU.
Od ostalih mjera, možda bi bilo dobro razmisliti o oslobađanju seljaka
plaćanja zakupa na državnu zemlju. Slovenija će osloboditi sve one koji su pretrpjeli štetu od suše doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Kanada će ukinuti ili smanjiti naknadu za korištenje i zaštitu voda. Kod nas je taj namet povećan ove godine za 50 posto.
Iz državnog proračuna bi trebalo iznaći barem minimalna sredstva za pomoć stočarima.
Mliječna industrija će sa svoje strane pronaći način, bilo kroz otkupnu cijenu ili neke druge odnose, da pomogne kooperantima da
prežive i da se stoka ne pokolje i izveze.
Predložili ste Vladi da smanji PDV prvo na mesne i mliječne prerađevine, a potom i na ostalu hranu kako bi pale cijene te se zaustavio pad potrošnje. Sigurno ste svjesni da će to teško proći jer je PDV najizdašniji izvor za punjenje proračuna?
Znamo što PDV znači za proračun, zbog toga bi se to moglo napraviti postupno, kroz tri godine. Vlada mora biti svjesna da je kupovna moć naših građana dva i pol puta niža nego u Europi, dok smo u vrhu po stopi PDV-a.
Nedavno ste upozorili Vladu i resorno ministarstvo da je nužno hitno napraviti program akcijskih mjera za spas stočarstva i mljekarskog sektora. Jeste li zadovoljni suradnjom s Ministarstvom poljoprivrede i njegovom reakcijom na krizu?
Nismo zadovoljni. Premalo je komunikacije, a ona je osobito nužna u ovako složenim situacijama. Svjesni smo da je ministru i njegovoj ekipi trebalo vremena da povežu konce, ali već je
trebalo formirati krizne timove sastavljene od predstavnika Ministarstva, nosilaca stočarske proizvodnje i prateće prerađivačke industrije.
Očekujemo da se pod hitno krene u ozbiljno snimanje stanja i izradu programa mjera kako bi se ublažila posljedica suše. Trebamo odgovore na pitanja kako održati proizvodnju i povećati konkurentnost. Sve to predugo traje i stil rada se mora mijenjati.