Gospodarstvo ZORAN ARALICA

'Hrvatskoj su dugovi veći problem od Zakona o radu'

Mogu li najavljene izmjene Zakona o radu, od skraćenog radnog vremena do jedinstvenih ugovora, pozitivno utjecati na hrvatsko tržište rada koje pritišće visoka stopa nezaposlenosti od 17,5 posto i stimulirati otvaranje novih radnih mjesta?

U skladu s tezom talijanskog premijera Marija Montija da je imati cijeli život isto radno mjesto – monotono, i hrvatske medije preplavile su uoči izmjena Zakona o radu priče ljudi koji rade više poslova odjednom i poduzetnika koji tvrde da bi više zapošljavali da je tržište rada fleksibilnije. Izračunava se veselo da je učinkovitije imati dvoje ljudi koji rade po četiri sata umjesto jednog koji radi osam. 

Uz skraćeno radno vrijeme, rad kod više poslodavaca i poticanje samozapošljavanja najznačajniji zahvat bio bi uvođenje jedinstvenog ugovora (single open ended contract) kojima bi se ukinuli ugovori na određeno i neodređeno vrijeme. Ideja, koju poslodavci pozdravljaju, prezentirana je kao napredak u radnim pravima za zaposlene na određeno jer će primjenom novih ugovora poslodavci imati dulji rok za jednostavnije otpuštanje od čak dvije i pol godine, no kasnije bi trebali imati ista radna prava kao i radnik zaposlen na neodređeno.

Mogu li najavljene izmjena ZOR-a poboljšati situaciju u hrvatskom gospodarstvu i hoće li potaknuti kreiranje novih poslova?

'Mjera koja otvara bilo kakvu mogućnost stjecanja iskustva u ovom trenutku dubokog disbalansa u Hrvatskoj je dragocjena za pojedinca, odnosno može mu otvoriti ulazak u svijet rada. Ipak, jedna mjera, ma kako ona zvučala, ne može u većoj mjeri poboljšati stanje u kojem se nalazi država u cjelini, pritisnuta djelovanjem dužničke ekonomije. Rezultati takvog djelovanja razarajući su u uvjetima slabijeg dotoka kapitala (globalna kriza), što se najlakše može dokazati podatkom da smo ušli u petu godinu smanjenja BDP, tj. smanjenja rada i kapitala u privredi', komentirao je Zoran Aralica, viši znanstveni suradnik s Ekonomskog instituta u Zagrebu.

Aralica smatra da bi u ovom trenutku za poboljšanje situacije u zemlji bilo važnije smanjiti privatni i javni dug na svim razinama društva s posljedičnim rezultatom smanjenja nelikvidnosti gospodarstva, kao i jačati njegovu konkurentnost.

Na pitanje hoće li izmjene ZOR-a zapravo pomoći restrukturiranju javnog sektora, s obzirom na to da je privatni sektor već prilično fleksibilan, pa primjerice u medijima velik broj ljudi radi preko RPO ugovora, Aralica kaže: 'Primjena mjere može poprimiti i scenarij koji ste naveli u pitanju. Ipak, logika govori da je riječ o mjeri koja je usmjerena prema osobama koje ulaze na tržište rada.' A za uspješno restrukturiranje potrebno je pak ojačati investicijski potencijal poduzeća, koji ne ovisi o broju već o kvaliteti ljudskih resursa.

'Konačan ishod u velikoj će mjeri zavisiti o tome što ova i buduće vlade misle s javnim sektorom, a to je pitanje izgradnje institucionalnog okvira koji omogućuje njihovo normalno funkcioniranje, investiranje i dokidanje postojeće loše prakse', kazao je.

Jesu li veća prepreka novim investicijama prevelika porezna opterećenja ili rigidan Zakon o radu? 'Nitko ne želi plaćati tuđe dugove i kupovati njima opterećena poduzeća. U uvjetima globalne krize ona mogu biti interesantna samo ako se preuzimaju za jednu kunu', smatra Aralica, napominjući da će investicija biti, ali će njihova cijena realizacije biti sve manja jer vrijednost novca u uvjetima krize raste u odnosu na realna dobra.

Prokomentirao je i činjenicu da na ljestvici konkurentnosti, ispred radnog zakonodavstva, među najvećim problemima u Hrvatskoj vode: neučinkovita birokracija i korupcija. 'To nam govori da imamo nestabilan politički okvir, koji je uvjetovan i geopolitičkom pozicijom Hrvatske unutar Jugoistočne Europe, unutar kojeg se dozvolilo porast zaduženja o kojem malo znamo. O rastu zaduženja nemamo jasno činjenično stanje, to je naš gorući problem, a nijedan ekonomski program od 1993. godine do danas nije ga uzeo kao primarnu agendu', zaključio je.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još

Tečajna lista

| Sve valute
HNB | 10.12.2016.
Valuta Šifra Jedinica Kupovni Srednji Prodajni
AUD 036 1 5,302401 5,318356 5,334311
CAD 124 1 5,373318 5,389486 5,405654
CZK 203 1 0,277981 0,278817 0,279653
DKK 208 1 1,010147 1,013187 1,016227
HUF 348 100 2,390231 2,397423 2,404615
JPY 392 100 6,179448 6,198042 6,216636
NOK 578 1 0,837800 0,840321 0,842842
SEK 752 1 0,775236 0,777569 0,779902
CHF 756 1 6,964840 6,985797 7,006754
GBP 826 1 8,931256 8,958130 8,985004
USD 840 1 7,081029 7,102336 7,123643
EUR 978 1 7,512972 7,535579 7,558186
PLN 985 1 1,692415 1,697508 1,702601
=