Danak povećanoj nezaposlenosti u zemlji plaća sve više mladih, ali ne samo visokoobrazovanih, nego i onih za koje gotovo više nema nade da će se uključiti u svijet obrazovanja: maloljetne i jedva punoljetne djece od 15 do 19 godina, piše Slobodna Dalmacija
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), krajem srpnja je među nezaposlenima bilo čak 16.937 osoba u dobi od 15 do 19 godina, dakle onih koji su ili završili samo osnovnu školu ili imaju završenu najviše trogodišnju strukovnu školu. Njihov je udio u ukupnoj strukturi nezaposlenih u srpnju iznosio 5,7 posto, piše Slobodna Dalmacija
Ne zabrinjava samo brojka od gotovo 17 tisuća nezaposlenih mladih ljudi te dobi, nego činjenica da se njihov broj u samo godinu dana povećao za oko 1600! Točnije, prema podacima HZZ-a, krajem srpnja prošle godine broj nezaposlenih osoba od 15 do 19 godina iznosio je 15.348, ili oko 5,3 posto u ukupnoj strukturi nezaposlenih.
Problem mladih koji nakon završene osnovne škole ne nastavljaju školovanje prepoznala je još administracija bivšeg prosvjetnog ministra Dragana Primorca, koji je zbog toga uveo besplatan srednjoškolski prijevoz, udžbenike i učeničke domove. Na žalost, zabilježene su brojne zloporabe tih prava, pa se od njih odustalo.
No, i sadašnja Vlada odlučila je uvesti besplatan prijevoz za srednjoškolce, no čini se, barem tako pokazuju podaci s burze rada, kako to nije bio dovoljan mamac nekim učenicima. U prvi razred srednjih škola upisano je tek tristotinjak učenika više nego lani.
'Uočili smo taj problem, locirali ga i poduzet ćemo sve da se smanji broj nezaposlenih mladih između 15 i 19 godina. To je naša obveza i iz mjera aktivne politike zapošljavanja koje ćemo iduće godine, kada Hrvatska uđe u EU, proširiti na način da tom dijelu mlade populacije ponudimo dodatno obrazovanje, odnosno dodatno stjecanje kvalifikacija kako bi se mogli zaposliti', kaže Mirando Mrsić, ministar rada.
Ministar Mrsić kaže kako isti problem muči brojne europske zemlje, u kojima nezaposlenost mladih doseže alarmantne razmjere. S tim se slaže i sociolog doc. dr. Teo Matković s katedre socijalnog prava na zagrebačkom Pravnom fakultetu.
'U Hrvatskoj nije toliko problem broj završenih osnovaca koji ne upisuju srednju školu. Upišu se gotovo svi, ali je problem što oko desetine učenika tehničkih i srodnih škola, te otprilike svaki šesti učenik trogodišnjih strukovnih škola, napuštaju srednjoškolsko obrazovanje', upozorava dr. Matković. Učenike na to nerijetko natjera trošak školovanja, smatra naš sugovornik. Ipak, i uz te brojke, dodaje, svi standardizirani izvori podataka upućuju na to kako je u europskom kontekstu Hrvatska jedna od zemalja s najnižom stopom nezavršavanja srednjeg obrazovanja. Nas, naime, muče drugi problemi.
'Taj povoljan ishod ne kazuje ništa o sadržaju, kvaliteti i primjenjivosti toga obrazovanja, gdje nam i rezultati istraživanja i ishoda srednjoškolaca na tržištu rada daju mnogo razloga za zabrinutost', ističe dr. Matković.
'Strašan je problem to što veliki broj djece ne nastavlja školovanje nakon osmog razreda, no, s druge strane, smatram i da inicijativa o obveznom srednjoškolskom obrazovanju također nije bila dobra. Po mojemu mišljenju, nužno je uspostaviti drukčije kriterije za upis u srednje škole, jer sadašnja situacija da su ocjene jedini kriterij nije prihvatljiva', komentirala je psihologinja prof. dr. Mirjana Nazor, sa splitskog PMF-a.
