U prvih osam mjeseci ukupni prihodi državnog proračuna iznosili su
72,7 milijardi kuna što je 3,4 posto više nego lani dok su proračunski
rashodi porasli su za 0,3 posto na 79,9 milijardi kuna. Proračunski deficit je iznosio 7,2 milijarde kuna što je u skladu s planom.
U punjenju proračuna
plan su nadmašili prihodi od doprinosa, osobito onih za zdravstveno osiguranje. Znatno bolje od plana punili su se i imovinski prihodi pri čemu su prednjačili prihodi od dividendi i poreza na dividende.
Na prihodnoj strani proračuna najviše su podbacile trošarine (osobito na kavu i naftne derivate) te porez na dohodak.
Na rashodnoj strani opet su
proračun probili rashodi za zaposlene, koji su ostvareni u visini 70,9 posto godišnjeg plana. Kako bi ovi rashodi sveli u proračunske okvire, u ministarstvu su najavili dodatne uštede kraja godine. Jedan dio tih ušteda bit će ostvaren neisplatom božićnica i dodataka što je postignuto u dogovoru sa sindikatima te smanjenjem prava po osnovi beneficiranog staža.
Preostalih oko
700 milijuna kuna trebat će uštedjeti dodatnim rezovima i to najviše u Ministarstvu obrazovanja, MUP-u i Ministarstvu pravosuđa.
U Ministarstvu financija i dalje očekuju dogovor sa prosvjetnim sindikatima, ali ukoliko do njega ne dođe najavljuju da će zadržana prava kompenzirati smanjenjem koeficijenata, odnosno linearnim rezanjem plaća od 10 posto.
U državnoj potrošnji odskočili su od plana i
financijski rashodi (kamate za izdane vrijednosne papire) te subvencije pri čemu naročito 'bodu u oko' subvencije za poljoprivredu koje su već dostigle 84 posto planiranih veličina na godišnjoj razini.
212695,212102,211951,209630