PORUKA SINDIKATA:

'Pobijedili smo mi, a ne premijer Sanader'

14.05.2009 u 12:57

Bionic
Reading

'Sporazum potpisan s Vladom dugoročno nam osigurava stabilan rast plaća. U sve kompromise na koje smo pristali ušli smo radi nenarušavanja državnih financija. Nadam se da će naše članstvo prepoznati vrijednost ovog ugovora', rekao je Vilim Ribić, potpredsjednik Matice sindikata javnih službi na današnjoj konferenciji za novinare

Sinoćnju nervozu, umor i napetost na licima sindikalista jutros je zamijenila euforija i osmijesi. Svaki ulazak pojedinog čelnika jednog od osam sindikata javnih službi popraćen je tapšanjem po ramenu i mladenačkim 'daj mi pet'.

'Više od 90 posto stvari za koje smo se borili smo i ostvarili. Čitam po novinama da je to veliki uspjeh Sanadera i Vlade, a ja kažem da je ovo naša pobjeda', istaknula je Spomenka Avberšek, predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi.

Dok je premijer Ivo Sanader bio na pregovorima, sve je išlo lako, suglasni su sindikalisti, ali čim bi on otišao nastajali bi problemi. Osobito ih je iznervirao ekonomist Željko Lovrinčević, stručni savjetnik Vlade zbog kojeg je u jednom trenutku upitan bio čitav sporazum. Prema riječima Zvonimira Laktašića, predsjednika Sindikata hrvatskih učitelja, on je u jednom trenutku bio spreman prekinuti pregovore jer je atmosfera postala nepodnošljiva.

'Oni koji su samo savjetnici preuzeli su ulogu pregovarača, a pravi pregovarači su samo šutjeli. Mislim da je za Vladu zabrinjavajuće kakve ljude ima', rekao je Ribić.

Činjenicu da će ono što su oni dogovarali više od 26 sati vrijediti i za njihove kolege u državnoj službi, sindikalni predstavnici učitelja, profesora i liječnika još uvijek teško prihvaćaju. Posebno je bila 'otrovna' Avberšek, koja im je čestitala 'na novom načinu sindikalne borbe iz kancelarije'.

Sporazum, priznaju sindikalisti, ima za zaposlene u javnim djelatnostima i svojih loših strana. U njemu tako stoji da će se, u slučaju da BDP u ovoj godini u tri tromjesečja zabilježi pad od pet posto ili više, ići u njegovu reviziju. Također, sindikalisti su odustali od toga da se njihove plaće s prosječnom plaćom u državi izjednače do 2015, nego je to godinu dana kasnije.

'Dogovor počiva na metodi plutajućeg kretanja. Ako privreda raste brzo i mi rastemo brzo, ako privreda uspori i naše će plaće usporiti', objasnio je Ribić.

Prvi put plaće javnim službenicima trebale bi porasti za dva posto od 1. kolovoza ove godine, i to samo zaposlenima u prosvjeti i znanosti, kako je već utvrđeno starim sporazumom o plaćama. Zatim će se od 1. siječnja 2010. osnovica za obračun plaća povećati za stopu inflacije izmjerenu u drugoj polovici 2009. godine. Procjena je da će tad primanja zaposlenih u javnim službama porasti od 1,5 do dva posto

Iste godine, nakon što se u dva uzastopna tromjesečja zabilježi prosječni rast BDP-a od dva posto, djelatnicima javnih službi vratilo bi se šest posto povišice koju im je Vlada srezala zbog gospodarske krize te bi tada osnovica iznosila 5.415 kuna bruto.

Za državni proračun najteža će biti 2011. godina kad bi se za plaće javnih službenika trebalo pronaći dodatnih 2,9 milijardi kuna kako bi se one dovele u odnos 92:100 prema prosječnoj plaći u državi iz 2008. godine.

U razdoblju od 2012. do 2016. mora se potpuno izjednačiti plaća početnika sa VSS u javnoj službi s prosječnom plaćom u državi. U te četiri godine, svake godine bi se pratio rast prosječne plaće u državi, s tim da bi na taj rast išao i dodatak o kojem bi se svake godine posebno dogovarali sindikati javnih službi i Vlada

Koliko će ukupno u šestogodišnjem razdoblju država izdvojiti za njihove plaće, sindikalisti nisu izračunati te su najavili da bi s tim podacima trebali izaći početkom sljedećeg tjedna.

Kako je postizanjem sporazuma došlo do obustavljanja štrajka i otkazivanja subotnjeg prosvjeda, sindikalisti su već rezervirani termina na zagrebačkom Trgu bana Josipa Jelačića odlučili prepustiti studentima za njihov mogući miting. Na njemu bi se, kako je najavio, trebao pojaviti i Vilim Ribić.