NADMUDRIVANJE PRED POČETAK GRADNJE

Gazprom pregovara s Hrvatskom, a i s Mađarskom, o Južnom toku

25.08.2012 u 20:02

Bionic
Reading

Ruska energetska kompanija Gazprom potvrđuje da su u tijeku pregovori s hrvatskim državnim poduzećem Plinacro o gradnji plinovoda Južni tok, kojim Rusi od 2015. godine Europi namjeravaju isporučivati 63 milijarde prostornih metara plina godišnje

'Na temelju rezultata predinvesticijske faze Gazprom i Plinacro raspravljaju o uvjetima dioničarskog Sporazuma o zajedničkoj projektnoj kompaniji sa svrhom njenog kasnijeg osnivanja. Konačna ruta plinovoda Južni tok objavit će se nakon donošenja konačne odluke o investiciji', tportal je izvjestila Margarita Melikyan iz Gazpromova ureda za informiranje.

Nakon nagađanja Jutarnjeg lista da se Gazprom razišao s Mađarskom i odlučio tranzitni pravac preusmjeriti kroz Hrvatsku, Plinacro je još zagonetnije poručio da je na Rusima sva odluka, do koje može doći 'za tjedan dana, za mjesec dana ili do kraja godine'.

U zbrku neimenovanih izvora u petak se ubacio i anonimac iz mađarskog Ministarstva nacionalnog razvitka i poslovnom dnevniku Napi Gazdasag rekao da Južni tok neće zaobići tu zemlju. Navodno Mađarska priprema svoj dio planova za Južni tok odgovarajućom brzinom i konačnu odluku očekuje do kraja godine, baš kao i Plinacro.

Inače, Mađarska se definitvno opredjelila za ruski Južni tok otkako slabo ide konkurentskom plinovodu Nabucco pod vodstvom austrijskog OMV-a, koji želi EU-u plasirati plin iz Azerbajdžana. Nedavno je Mađarska Nabuccu odobrila studiju utjecaja na okoliš, ali to je manje važno jer je proljetos premijer Viktor Orban proglasio da je taj projekt 'u problemu' pa ga je i kompanija MOL prestala sufinancirati.

Orbanu je Južni tok očito najbliskiji, što potvrđuje njegova travanjska izjava New York Timesu da su 'Rusi sve više i više aktivni' i da postoje 'vrlo jednostavni ekonomski razlozi' da Mađarska sudjeluje u Gazpromovu plinovodu. Pregovaračku poziciju olakšava mu i aktivna tvrtka osnovana za projekt South Stream Hungary s jednakim vlasničkim udjelima Gazproma i državne energetske kompanije MVM.

Hrvatska tek sada, nekoliko mjeseci prije odlučivanja o konačnoj trasi plinovoda, s Gazpromom pregovara o uvjetima osnivanja zajedničke tvrtke. To ni ne čudi, jer je Vlada na rusku ponudu reagirala tek 2010. godine potpisivanjem međuvladinog ugovora na sastanku bivše premijerke Jadranke Kosor s tadašnjim ruskim premijerom Vladimirom Putinom, tri godine kasnije od njegove najave Južnog toka 2007. godine na Energetskom samitu u Zagrebu.

Na sporost i neodlučnost hrvatske Vlade u intervjuu tportalu zato se u veljači potužio ambasador Rusije u Hrvatskoj Robert Vartanovič Markarjan i rekao da se ne računa na tranzitni pravac. 'Problem je u tome što ona neće biti tranzitna zemlja, nego će joj od glavnog plinovoda biti izgrađen priključak samo za njezine vlastite potrebe. Bilo bi drukčije da je hrvatska strana na vrijeme i brzo reagirala na našu ponudu', poručio je Markarjan, općenito nezadovoljan klimom u zemlji prema ruskim ulaganjima za koja kaže da ih 'netko sustavno minira'.

Sada pak Gazprom opet pregovora o dvije godine starom ugovoru, ali ne želi otkriti skreće li time ipak tranzitni pravac u Hrvatsku. Ako se to dogodi, do kraja godine Hrvatska bi imala koristi od iznajmljivanja dijela plinovoda koji bi prolazio kroz zemlju, prema nekim procjenama oko 24 milijuna kuna godišnje, a gradio bi se zajedničkim sredstvima Gazproma i Plinacroa.

Ostanu li uvjeti iz moskovskog ugovora nepromijenjeni, s plinovoda će u Hrvatsku voditi samo jedan dobavni odvojak