Izgradnja Plomina C udvostručit će instaliranu snagu termoelektrane, ali ujedno i uvoza ugljena u Hrvatsku te emisije CO2. S druge strane, povećat će proizvodnju električne energije i smanjiti njen uvoz u Hrvatsku. Širenjem sa sadašnjih 335 MW na 710 MW snage, TE Plomin, tvrtka u zajedničkom vlasništvu HEP-a i njemačkog RWE-a, želi uvećati svoju dobit, jer se i dosadašnji recept pretvaranja inozemnog fosilnog goriva u struju pokazao profitabilnim, iako ne uvijek proporcionalno s povećanjem proizvodnje
To pokazuje posljednje trogodišnje razdoblje u kojem je TE Plomin više proizvodio, a manje zarađivao. Prema izvještajima dostavljenima FINA-i, 2009. godine dobiveno je 1.512.615,28 MWh, a zarada je iznosila 18,5 milijuna, dok je lani 2.330.701,715 MWh donijelo 11,5 milijuna kuna. HEP-u ni u džep, ni iz džepa, jer se dobit svake godine isplaćuje RWE-u kao naknada za sudjelovanje u izgradnji drugog bloka elektrane u pogon puštenog početkom 2000. godine.
Od tada gotovo sav ugljen uvezen u Hrvatsku završava upravo u Plominu. Naprimjer, 2010. godine uvezli smo 1,1 milijun tona ugljena, od čega je oko 75 posto potrošio TE Plomin, vidi se u izvještaju 'Energija u Hrvatskoj' za tu godinu Energetskog instituta Hrvoje Požar.
Na javnom natječaju HEP se opskrbio ponudama dobavljača sa svih strana svijeta. Od 2009. do danas dobavljači ugljena za HEP su Macquarie Bank Limited iz Australije, Glencore International i Flame S.A. iz Švicarske, Energy coal s.p.a. iz Italije, Suek A.G. iz Rusije i Bulk Trading iz Češke.
Preko tih tvrtki HEP godišnje uveze preko 800 tisuća tona ugljena, što je približno 12 velikih brodova nosivosti 70 tisuća tona.
'Riječ je o kvalitetnom kamenom ugljenu s minimalnim količinama sumpora', izvijestila nas je Lidija Džaja Moharić iz HEP-ova ureda za odnose s javnošću.
Izgradnja Plomina C značajno će povećati tu trgovinu jer projektna dokumentacija navodi da će godišnje samo taj treći blok trebati 1,1 milijun tona, dakle kao ukupna današnja hrvatska potrošnja. Planirana je izgradnja skladišta za gotovo polovicu te godišnje količine sirovine, na 3,58 hektara, četiri silosa, svaki kapaciteta do 100 tisuća tona.
Udio troška nabave ugljena u ukupnim troškovima poslovanja HEP grupe 2009. godine iznosio je 3,2 posto, 2010. 4,4 posto, a lani 5 posto.
Živimo u eri zabrinutosti zbog globalnih klimatskih promjena na koje je međunarodna zajednica odgovorila trgovanjem emisijama stakleničkih plinova i njihovim ograničavanjem državama i velikim postrojenjima. Na to neće biti imun ni Plomin C koji će na osnovi onih 1,1 milijun tona ugljena godišnje ispuštati 2,6 milijuna tona CO2, što je podatak iz Studije utjecaja na okoliš, koju je već odobrilo Ministarstvo zaštite okoliša i prirode zaduženo za provedbu Kyoto protokola. Toj količini CO2 treba dodati dio postojećih emisija koje u sadašnja dva bloka iznose 1,46 milijuna tona, o koliko je HEP izvijestio za 2011. godinu.
U HEP-u tvrde da će treći blok biti suvremeniji i proporcionalno manje zagađivati od prethodna dva zbog primjene bolje tehnologije. 'Izgradnjom Plomina C povećat će se stupanj iskoristivosti te će potrošnja ugljena biti 7 posto manja po kWh proizvedene električne energije u odnosu na Plomin 2, a 11 posto u odnosu na Plomin 1', kaže Džaja Moharić.
Pitanje emisija zato će se morati odraziti na poslovanje projekta, jer će od 2013. godine postrojenja za proizvodnju električne energije morati kupiti sve emisijske jedinice, a rok za izgradnju Plomina C određen je između 2015. i 2017. godine, kako je rekao predsjednik Uprave HEP-a Zlatko Koračević.
Maja Božičević-Vrhovčak, predsjednica Društva, objašnjava da se taj sustav trgovine emisijama odvija na razini Europske unije, koja si je zacrtala do 2020. godine smanjiti emisije stakleničkih plinova za 20 posto na razini zajednice.
'Industrijskim postrojenjima će se emisijske jedinice besplatno dodjeljivati temeljem referentne vrijednosti, u iznosu od 80 posto u 2013. godini, i postupno će se smanjivati. Do 2020. iznosit će 30 posto', kaže Božičević-Vrhovčak, doktorica u području energetike.
Za HEP će biti ključno može li prebaciti troškove nastale kupovinom emisijskih jedinica na cijenu proizvoda ili ne. Ako ne može, onda će ih dobivati besplatno. Ali ako ih može prebaciti u cijenu proizvoda, onda to znači ili povećanje cijene struje dobivene u Plominu C krajnjim korisnicima ili pokrivanje troškova unutar HEP-a.
Pravila o toj emisijskoj priči propisana su odlukom Europske unije iz 2009. godine, ali u Hrvatskoj ih do ulaska u EU tek treba pravilnikom propisati ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović.
