Gospodarstvo OČUVANJE STARIH SORTI

Drevni bog Kokopelli gubi bitku sa sjemenarskim mogulima

Gdje je granica između sjemena kao općeg dobra čovječanstva i privatnog poslovnog interesa? Europski sud pravde sredinom srpnja potvrdio je ispravnost europskih propisa o sjemenu, koji zabranjuju trgovanje i razmjenu sjemena neregistriranih sorti biljaka. Tužili su se francuska sjemenarska kuća Graines Baumax i mreža razmjenjivača sjemena Kokopelli

Pozivajući se na te propise kompanija je tvrdila da Kokopelli neovlašteno trguje sjemenom, a ova mreža nazvana po bogu plodnosti plemena Hopi da svi građani imaju pravo uzgajati, sijati i razmjenjivati sjeme, pa taman i neregistriranih sorti jer je poljoprivredna biljna raznolikost ipak veća od europske sortne liste.

Rustica – hrvatska mreža za razmjenu sjemena

Udruga Rustica iz Zagreba radi isto kao Kokopelli. Zapravo, predsjednica Božica Papeš-Mokoš kaže da
se Rustica ugledala na austrijski Arche Noah, koji također okuplja članove koji međusobno razmjenjuju
sjeme starih sorti bile na sortnoj listi ili ne.

'Želimo napraviti mrežu vrtova biološke raznolikosti u Zagrebu i ogledni vrt u seoskom području',
kaže Papeš Mokoš.

U toj udruzi postoje tri razine članstva, pa tako početnici imaju pravo na razmjenu sjemena
određenih vrsta, a s naprednima udruga surađuje na skupljanju, popisivanju, regeneraciji i
razmnožavanju sjemena.

Predstojeće aktivnosti udruge su radionica cijepljenja marelice u vrtu na zagrebačkoj Trešnjevci,
gradnja spirale ljekovitog i začinskog bilja, osnivanje dva šumska i nekoliko organskih vrtova, a već
imaju plan za niz zimskih radionica.

Europski sud potvrdio je raniju presudu francuskog suda također u korist Graines Baumax da je Kokopelli prekršio direktive o prometu sjemenom povrća iz 2002. godine i direktivu iz 2009. godine koja je uvela iznimke za trgovinu sjemenom starih sorti povrća.

U cijeloj Europi djeluju mreže za proizvodnju i razmjenu sjemena, često starih i rijetkih vrsta i sorti žitarica, povrća, voća, cvijeća, svega što jedan vrt mora imati. Kokopelli, na primjer, svoje članove poziva da 'usvoje' sjeme tako što preuzmu brigu o razmnožavanju jedne ili više sorti u svom vrtu i djeljenju sjemena drugim članovima. To su aktivističke metode drugačije od obične poslovne suradnje.

Kokopelli - uvijek nacrtan kao izduženi duguljasti lik koji svira frulu - drevni je bog plodnosti, zabave, veselja, života opstalog naroda Hopi na američkom srednjem zapadu. Njihovo ime znači miroljubivi jer su specifični po svom agrikulturnom sjedilačkom životu u kojem Kokopelli zauzima ulogu i kao raznosač sjemena.

Suvremeni Kokopelli u Francuskoj nalaze se u malim obiteljskim vrtovima iz kojih razmjenjuju isključivo sjeme proizvedeno po načelima organske ili, još konkretnije, biološko-dinamičke poljoprivrede. Sjeme se također prodaje, ali smisao mreže nije stvaranje profita, nego očuvanje agrobioraznolikosti. Zato je za 50 eura, s uračunatom poštarinom, moguće kupiti knjigu Sjeme Kokopellija u kojoj je detaljno objašnjena proizvodnja sjemena i direktorij sa 2.500 sorti i vrsta bilja. Opisano je preko 600 sorti krumpira, 50 sorti patlidžana, 370 sorti slatkih i ljutih paprika, 200 sorti tikvica, 50 lubenica, 130 salata, i to sve na 440 stranica. Ali način rada Kokopellija za Graines Baumax je nelojalna tržišna konkurencija jer francuska kompanija također ima veliki izbor vrsta sjemena, ali registriranih.

Na presudu su reagirale mnoge poljoprivredne i ekološke organizacije koje tvrde da će direktive EU-a koje reguliraju proizvodnju i distribuciju sjemena još više degradirati raznolikost poljoprivrednih biljnih vrsta. Direktive i sud kažu da sve mora biti registrirano u katalogu Opće uprave za zdravlje i potrošače, ali proces registracije dugotrajan je i skup postupak. Kokopelli bi za svojih 2.500 sorti morao izdvojiti bogatstvo.

'Ova presuda nije dobra za sve koji traže raznolikost boja i okusa na svojim tanjurima', poručila je Dorota Metera, dopredsjednica europskog IFOAM-a, međunarodne organizacije za organsku poljoprivredu.

U povijesti za ljudske potrebe uzgajano je 7.000 vrsti bilja. Danas sve je suženo – prema FAO-u, samo 30 vrsti usjeva zadovoljava 95 posto prehrambenih energetskih potreba ljudi. Unutar tog uskog popisa dominiraju riža, pšenica, kukuruz i krumpir. Oko 75 posto genetske raznolikosti u poljoprivrednom bilju izgubljeno je u posljednjih sto godina, otkako su se poljoprivrednici masovno opredijelili za uniformirane kulture koje im daju visoke prinose. Isto je i s domaćim životinjama. Zato dvije trećine naše prehrane čini samo 12 vrsta bilja i pet vrsta životinja. Ovaj trend odgovara velikim kompanijama koje na ujednačenom tržištu lakše maksimiziraju profit.

Stare lokalne sorte prilagođene manjim područjima uzgoja iz prve polovice 20. stoljeća posljednjih 60 godina zamijenjene su sortama opće široke prilagodljivosti, objašnjava prof. dr. sc. Marijan Jošt.

Marko Mrkonjic/Vecernji list
Marijan Jošt
'Ovo posebno dobiva potporu nastankom velikih multinacionalnih korporacija za promet sjemenom. Trend je razumljiv jer takve korporacije mogu ostvariti ogromne profite samo prodajom velikih količina sjemena malog broja sorata. Jasno je da ih, u nastojanju da ostvare monopol u proizvodnji i prometu sjemena, svaka druga individualna prodaja sjemena donekle oštećuje i protiv nje se bune', kaže Jošt, umirovljeni profesor Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima i oplemenjivač sorata žitarica.

Jošt smatra da se ne može braniti razmjena sjemena starih sorti, ali da prava trgovina takvom robom mora biti zakonski regulirana. Sorta mora biti kod nadležne institucije unesena u državni registar sjemena, kao i sve sorte u prometu, a tvrtka ili obrt trebali bi biti registrirani za tu djelatnost i pritom poštivati određene zakonske propise.

Hrvatski Zakon o sjemenu i sadnom materijalu zato i navodi da na tržištu mogu trgovati samo pravne i fizičke osobe upisane u Upisnik dobavljača sjemena, i to certificiranim sjemenom. Taj zakon niti zabranjuje niti dopušta razmjenu sjemena neregistriranih sorti između ljudi koji to žele.

Kod nas je pomutnja nastala od 2010. godine, od kada je bivši ministar poljoprivrede Petar Čobanković ukinuo sjetvu certificiranog sjemena kao uvjet za dobivanje poticaja. Uveo je po uzoru na EU farmerovo sjeme, ali ne poštujući u potpunosti postavljena pravila. Umjesto da poljoprivrednik sjeme proizvedeno na vlastitom imanju prije sjetve doradi u laboratoriju, kao u EU-u, kod nas se već dvije godine siju ostaci lanjskog uroda prigodnog naziva tavanuša.

Na nedavno sjemenarskom skupu u Osijeku rečeno je da je tavanuša nepobitno uzrok pojavi smrdljive snijeti na pojedinim površinama od Varaždina do Baranje, nakon što je nije bilo 13 godina. Srećom, pojavila se na manjim površinama jer je to opasna bolest žitarica koje se zbog bezbrojnih spora raznijetih iz zaraženog zrna teško riješiti. Crne spore zaraze sve, od tla do mehanizacije i skladišta, pa seljaku umjesto uštede na trošku sjemena sada preostaje da urod zakopa u zemlju i sve dezinficira.

Zato sjemenarski stručnjaci kažu da farmerovo sjeme treba strože regulirati, od proizvodnje do dorade, korištenja i plaćanja autorskih prava u slučaju sorti oplemenjivača, da zbog tavanuše ne bi bilo još većih šteta.

Za razliku od žitarica, kaže Jošt, razmjena sjemena povrtnih starih sorata nije na masovnom principu, pa prema tome ne može prouzročiti ni masovne štete, a s druge strane može poslužiti održanju tih sorata, odnosno spriječiti njihov gubitak.

'Široka genetska varijabilnost unutar poljoprivrednih vrsta ogromno je bogatstvo, a jedan od načina njezinog očuvanja je upravo i ta razmjena sjemena na malo. Seljaci koji se bave povrćarstvom u pravilu su i bolje obrazovani, a povrtno sjeme je skuplje, pa mi se čini da ovdje takozvano farmerovo sjeme ima više smisla', kaže Jošt.

Jošt predlaže da se sortna lista formira kao dvodijelna - s novopriznatima sortama koje se koriste u širokoj proizvodnji i zastarjelim i starim sortama koje se mogu ponegdje naći u proizvodnji ili se više ne proizvode.

'Jednom unesene sorte na listu više se nikada ne bi trebale s nje brisati. Tako se ne bi dogodilo, na primjer, da Talijani sjemenare varaždinski kupus koji nije ni sličan originalnom varaždinskom kupusu, a mi da nemamo njegovog originalnog sjemena', objašnjava Jošt.

Slično se dogodilo sa sortama industrijske konoplje za koju je do 2004. godine na sortnoj listi bilo preko 20 navedenih sorti, ali su obrisane i ostavljeno jedino sorta flajšman. Upravo ta sorta je izumrla, pa je sjetva industrijske konoplje u Hrvatskoj zapravo nemoguća sve dok se ponovno ne provede postupak registracije drugih sorti, što je skup i višegodišnji posao.

Razmjena sjemena starih sorti po sistemu Kokopellija zato može biti jedino dodatna mjera njihova očuvanja, a glavna formiranje gentskih banaka kakva za povrtne sorte postoji na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima. Nastala je prikupljanjem sjemena iz cijele Hrvatske, ali trenutno je ukinut izvor financiranja.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još

Tečajna lista

| Sve valute
HNB | 06.12.2016.
Valuta Šifra Jedinica Kupovni Srednji Prodajni
AUD 036 1 5,234587 5,250338 5,266089
CAD 124 1 5,293204 5,309131 5,325058
CZK 203 1 0,278127 0,278964 0,279801
DKK 208 1 1,010313 1,013353 1,016393
HUF 348 100 2,397850 2,405065 2,412280
JPY 392 100 6,171637 6,190208 6,208779
NOK 578 1 0,837950 0,840471 0,842992
SEK 752 1 0,767641 0,769951 0,772261
CHF 756 1 6,957804 6,978740 6,999676
GBP 826 1 8,970899 8,997893 9,024887
USD 840 1 7,054458 7,075685 7,096912
EUR 978 1 7,515820 7,538435 7,561050
PLN 985 1 1,674312 1,679350 1,684388
=