Gospodarstvo SEZONCI I DEFICIT

Kraj svibnja donio rast nezaposlenosti i pad izvoza

Krajem svibnja u Hrvatskoj je bilo ukupno 1.389.607 zaposlenih, što je 15.265 osoba ili 1,1 posto više nego krajem travnja, a rastu zaposlenosti na mjesečnoj razini ponajviše je pridonijelo sezonsko zapošljavanje. S druge strane, Hrvatska u robnoj razmjeni u prvih pet mjeseci ove godine bilježi pad izvoza, izraženo u kunama izvoz je pao za 1,5 posto u odnosu na isto razdoblje lani, dok je u eurima pad nešto izraženiji i iznosi 3,5 posto, a kod uvoza, kada se izrazi u kunama, bilježi se rast za 1,7 posto, dok se u eurima bilježi pad uvoza za 0,3 posto

Po podacima Državnog zavoda za statistiku, u pravnim je osobama krajem svibnja bilo 1.143.678 zaposlenih, što je 0,8 posto, ili 8.522 osobe više nego u travnju.

Zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama bilo je 216.855, što je 6.993 osobe ili 3,3 posto više nego u travnju.

Zaposlenih osiguranika poljoprivrednika, po podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, krajem svibnja bilo je 29.074, što je 250 osoba ili 0,9 posto manje nego krajem travnja.

Po podacima preuzetim od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, krajem svibnja u Hrvatskoj je bilo 306.056 nezaposlenih, što je na mjesečnoj razini smanjenje za 5,5 posto, ili 17.666 osoba manje. Tako je i stopa registrirane nezaposlenosti sa 19,1 posto krajem travnja pala na 18 posto krajem svibnja.

Statistički podaci o zaposlenima u pravnim osobama pokazuju da je rastu na mjesečnoj razini pridonijelo povećanje zapošljavanja u djelatnostima vezanim za turizam, no da i nadalje te, kao i djelatnosti s većim brojem zaposlenih, kao što su prerađivačka industrija, trgovina i građevinarstvo, imaju manje zaposlenih na godišnjoj razini.

Tako je u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane broj zaposlenih u odnosu na travanj porastao za 9,5 posto, na 47.893 osobe. No, to je u odnosu na prošlogodišnji svibanj 1,9 posto manje zaposlenih u pravnim osobama koje se bave djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane.

U trgovini na veliko i malo krajem svibnja bilo je 182.389 zaposlenih, što je 0,4 posto više nego u travnju, ali i 3,4 posto manje nego u svibnju prošle godine.

Sa 207.817 zaposlenih prerađivačka industrija ne bilježi postotnu promjenu broja zaposlenih na mjesečnoj razini, no, na godišnjoj razini bilježi pad za 3,4 posto.

Građevinarstvo, kao primjerice i prijevoz i skladištenje, također ulaze u kategoriju djelatnosti koje bilježe rast broja zaposlenih na mjesečnoj, a pad na godišnjoj razini. Tako građevinarstvo na mjesečnoj razini bilježi rast za 0,3 posto, a prijevoz i skladištenje za 0,6 posto, dok je na godišnjoj razini broj zaposlenih u pravnim osobama u građevinarstvu pao za 6,4 posto, a u prijevozu i skladištenju za 1,5 posto.

Od ukupno 19 djelatnosti u njih se šest bilježi rast broja zaposlenih i na mjesečnoj i na godišnjoj razini.

Tako je primjerice u pravnim osobama u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima, koje su krajem svibnja imale 36.182 zaposlena, broj zaposlenih na mjesečnoj razini porastao za 2 posto, a na godišnjoj za 3,7 posto.

U javnoj upravi i obrani; obveznom socijalnom osiguranju u svibnju je bilo 107.773 zaposlena, što je u odnosu na travanj porast za 1,1 posto, a u odnosu na svibanj prošle godine porast za 0,3 posto.

I djelatnost zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, sa 83.492 zaposlena, bilježi rast broja zaposlenih, na mjesečnoj razini za 0,2 posto, a na godišnjoj za 0,5 posto.

197277,189192,186771,168223
DZS: pad izvoza

Hrvatska u robnoj razmjeni u prvih pet mjeseci ove godine bilježi pad izvoza, izraženo u kunama izvoz je pao za 1,5 posto u odnosu na isto razdoblje lani, dok je u eurima pad nešto izraženiji i iznosi 3,5 posto, a kod uvoza, kada se izrazi u kunama, bilježi se rast za 1,7 posto, dok se u eurima bilježi pad uvoza za 0,3 posto.

Pokrivenost uvoza izvozom u prvih pet mjeseci iznosi tek 56,1 posto, privremeni su podaci Državnog zavoda za statistiku.

U razdoblju siječanj-svibanj ove godine iz Hrvatske je izvezeno robe u vrijednosti 28,3 milijarde kuna, što je za 1,5 posto manje nego u istom razdoblju lani, dok je uvoz istodobno porastao za 1,7 posto, na 50,4 milijarde kuna.

Tako je deficit u robnoj razmjeni iznosio 22,1 milijardu kuna, što je 6 posto veći deficit nego u pet lanjskih mjeseci.

Izraženo u eurima, čiji je tečaj u prvih pet mjeseci porastao za 2 posto, hrvatski je robni izvoz iznosio 3,76 milijardi eura, što je 3,5 posto manje nego u istom razdoblju lani, dok uvoz bilježi blagi pad, za 0,3 posto, na 6,7 milijardi eura.

Manjak u robnoj razmjeni s inozemstvom iznosi nešto više od 2,9 milijardi eura, što je porast za 4 posto na godišnjoj razini.

Statistika pokazuje znatan pad izvoza u nekoliko značajnih izvoznih djelatnosti, među njima i u brodogradnji i proizvodnji rafiniranih naftnih proizvoda, koje istodobno bilježe visok rast uvoza.

Tako je izvoz ostalih prijevoznih sredstava, pod čime statistika vodi i brodogradnju, u razdoblju siječanj-svibanj iznosio 266,3 milijuna eura, što je u odnosu na lani pad za 42,9 posto, dok je istodobno uvoz porastao za 37,7 posto, na 236,6 milijuna eura.

Izvoz rafiniranih naftnih proizvoda u pet je mjeseci ove godine smanjen za 13 posto, na 406,5 milijuna eura, dok je uvoz u vrijednosti od 421,2 milijuna eura porastao za 23,5 posto.

Među važnijim izvoznim djelatnostima veći pad izvoza, za 27,1 posto, na 210,6 milijuna eura, bilježi i proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda.

Nasuprot tomu, u prvih je pet mjeseci porastao izvoz električne opreme za 7,3 posto, na 279 milijuna eura, prehrambene industrije za 12,7 posto, na 275,4 milijuna eura, strojeva i uređaja za 16,3 posto, na 278,5 milijuna eura, a rast izvoza bilježe i proizvodnja farmaceutskih proizvoda, odjeće, drvnih proizvoda i namještaja, proizvodnja metala, itd.

Najvažniji trgovinski partner Hrvatske su zemlje EU u koje je u pet ovogodišnjih mjeseci izvezeno robe u vrijednosti od 2,2 milijarde eura, što je 7,5 posto manje nego u isto vrijeme lani, dok je uvoz porastao za 6,7 posto, na 4,3 milijarde eura.

Među zemljama, najvažniji su partneri Italija i Njemačka, a statistika za pet mjeseci pokazuje pad izvoza u Italiju za 16,4 posto, na 581 milijun eura, uz istodoban rast uvoza za 16,2 posto, na 1,2 milijarde eura.

U robnoj razmjeni s Njemačkom pak bilježi se nešto veći rast izvoza od uvoza, izvoz je porastao za 2,1 posto, na 411 milijuna eura, a uvoz za 1,1 posto, na 837 milijuna eura.



  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još

Tečajna lista

| Sve valute
HNB | 10.12.2016.
Valuta Šifra Jedinica Kupovni Srednji Prodajni
AUD 036 1 5,302401 5,318356 5,334311
CAD 124 1 5,373318 5,389486 5,405654
CZK 203 1 0,277981 0,278817 0,279653
DKK 208 1 1,010147 1,013187 1,016227
HUF 348 100 2,390231 2,397423 2,404615
JPY 392 100 6,179448 6,198042 6,216636
NOK 578 1 0,837800 0,840321 0,842842
SEK 752 1 0,775236 0,777569 0,779902
CHF 756 1 6,964840 6,985797 7,006754
GBP 826 1 8,931256 8,958130 8,985004
USD 840 1 7,081029 7,102336 7,123643
EUR 978 1 7,512972 7,535579 7,558186
PLN 985 1 1,692415 1,697508 1,702601
=